BELI MANASTIR

Odlukom Nacionalnog stožera civilne zaštite zabranjeno je trgovanje na tržnicama. Osim klupa na kojima su svoje proizvode nudili brojni OPG-ovi, zatvoreni su i popratni objekti u sklopu tržnice. Nakon ove odluke s radom su krenule internetske platforme za online prodaju, a društvene su mreže prepune upita vezanih uz kupnju domaćih proizvoda. No, ubrzo se pokazalo da ovakav način nije baš najbolji, a vlasnici brojnih OPG-ova poručuju kako bi, uz manje tehničke zahvate, bolje bilo da tržnice ponovno otvore vrata. Misle tako Čabo i Edita Cickai iz kopačevskog OPG-a Cickai.

- Baranjski su OPG-ovi u problemu. Shvaćamo da postoji e-tržnica, ali to je samo elektronska narudžba. Robu je potom potrebno dostaviti, što je sa zdravstvenog aspekta loše. Kontakti se ipak moraju dogoditi. Osim toga, na osječkim je tržnicama 80-ak certificiranih proizvođača i još toliko ostalih, pa možete zamisliti kako će biti kada 150 automobila krene gradskim ulicama i počne dostavljati svoju robu - pričaju Čabo i Edita, dodajući kako ni kupci neće biti zadovoljni, budući da naručuju na neviđeno, pa ne mogu birati veće ili manje, tamnije ili svjetlije, tvrđe ili mekše plodove. Nadalje, naglašavaju kako je mnogo njihovih kupaca treće životne dobi, koji nisu vični e-narudžbama, pa će ih odluka o zatvaranju tržnica otjerati u velike trgovačke lance, što je već neka sasvim druga priča. OPG Cickai je, osim toga, i proizvođač rasade koju je znatno teže dostavljati nego povrće. Stoga će uskraćeni ostati mnogi koji su njihovu (ali i rasadu ostalih proizvođača), sadili u svojim vrtovima kako bi smanjili izdatke. Kao i brojni povrtlari s kojima su razgovarali, tvrde kako je mnogo zdravije kupovati na otvorenom prostoru.

- U dane uoči zatvaranja tržnica kupci su bili disciplinirani. Nisu dodirivali povrće, a mi smo poduzeli sve potrebne mjere zaštite - kažu. Imaju i konstruktivne prijedloge vezane uz ponovni rad tržnica, kako one osječke (na kojoj prodaju već 20-ak godina), tako i ostalih. Misle da ne bi bio problem ograditi dio tržnice te u njega puštati po manji broj ljudi, baš kao i u trgovine.

- Tržnice bi mogle raditi skraćeno, svaki drugi dan, kako bi se prostor mogao dezinficirati. Sve skupa ne bi iziskivalo znatnija financijska sredstva, a zadovoljni bi bili i kupci i prodavači - zaključuju. Sličan apel uputili su i na više razine. Naglašavaju kako svrha cijele priče nije nikakav napad na više razine, odnosno osječku Tržnicu, koja im je dugo godina poslovni partner, nego samo iznošenje njihovog i mišljenja dijela proizvođača s kojima su razgovarali. Može li se, dakako, uz dopuštenje Nacionalnog stožera, organizirati reducirana prodaja na belomanastirskoj tržnici, upitali smo Damira Paulića, direktora Baranjske čistoće, tvrtke koja upravlja tržnicom u jedinom baranjskom gradu.

- Mislim da postoje načini za organiziranje reducirane prodaje na vanjskom dijelu tržnice, uz našu rigoroznu asistenciju. Kod nas je iznajmljena samo trećina klupa, pa se prodavači lako mogu rasporediti na određenu udaljenost. Naša tvrtka stalno dezinficira vlastite prostore, pa to možemo činiti i s tržnicom - kaže, dodajući kako su i u dane uoči zabrane rada na tržnici imali dežurnog čovjeka koji je upozoravao o provođenju zaštitnih mjera.

O zabrani rada tržnica govorilo se i u Saboru, kao i na jučerašnjoj konferenciji za novinare osječko-baranjskog Stožera civilne zaštite. Ivica Getto