ŽUPANJA - Pojava koronavirusa osjetno je povećala potrošnju meda i drugih pčelinjih proizvoda. Osim preventivnih mjera zaštite koje se odnose na higijenu i samoizolaciju, jak imunitet također je važan u borbi protiv virusa.To nam je potvrdio i Ivan Knežević iz Šiškovaca, jedan od najvećih proizvođača meda i drugih pčelinjih proizvoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji.- Ne pamtim kada je potražnja za medom bila veća! Ljudi si žele podići imunitet. Traže med, propoplis, razne mješavine jer i neki liječnici preporučuju trošiti što više pčelinjih proizvoda u ovoj situaciji. Med nam je inače najprodavaniji u božićno vrijeme zbog pripreme kolača, tradicije, ali i jačanja imuniteta tijekom zime. Ali potražnja brojnih kupaca koju imamo proteklih dana nakon pojave koronavirusa premašila je sva očekivanja - ustvrdio je.

Nakon zatvaranja tržnica Kneževići su ga osobno dostavljali kupcima na kućnu adresu, određene količine sada šalju i poštom i prlagođavaju se situaciji. Trenutačno su najtraženiji cvjetni i šumski med te propolis. Veliki interes kupaca je i za gigamedom, mješavinom više vrsta meda, cvjetnog praha, propolisa i matične mliječi. Cvjetni med prodaju za 40 kuna, šumski i bagrem za 50 kuna, a gigamed po cijeni od 70 kuna.

Kneževići imaju približno 550 košnica i godišnje u prosjeku proizvedu 15 tona prvoklasnog meda vrhunske kvalitete. Pčelarstvo i proizvodnja meda obiteljski je posao koji prenose s koljena na koljeno, rade ga s velikom ljubavlju i u njega su trenutačno uključene četiri generacije u obitelji, rade, trude se i uspijevaju pristojno živjeti od te proizvodnje. Ponosni su vlasnici više od 300 diploma i priznanja na raznim natjecanjima, sajmovima i ocjenjivanjima meda.

- Zasad, što se tiče zabrane kretanja, nemamo problema. Naš Pčelarski savez reagirao je na vrijeme i u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede omogućeno nam je da možemo ići do svojih pčelinjaka. Ako ne dođe do uvođenja još rigoroznijih mjera, uz propusnicu možemo ići do svoga mjesta rada izvan mjesta stanovanja. Imam pčele stacionirane u Lici i na Vranskom jezeru i ovih dana, čim se izvremeni, moram ih ići obići - najavljuje. Loše vremenske prilike posljednjih dana nikako im ne pogoduju, a kolike posljedice će ostaviti tek će se vidjeti.

- Uvijek kažem da smo najveći seleći pčelari u Hrvatskoj jer prevaljujemo najveće udaljenosti, vozimo pčele na relaciji od Iloka do Šibenika. Nitko s ovog našeg područja ne vozi ih tako daleko, što je jako velika obveza i napor. Oduzima puno vremena, noćima ih selimo, spavamo po nekoliko sati u kamionu, negdje na putu. Izmjenjujemo se ja i sin, i 24-godišnja kćerka također je položila C kategoriju pa vozi i ona - priča Ivan. Naglašava da je vrlo bitno ne zakasniti na pašu jer svaka biljka, ovisno o vrsti, ima određeni period medenja, 15 do 20 dana.

Primjerice, bagrem cvjeta 15-ak dana i ako pet dana zakasne na cvatnju, manji je prinos meda.