Objavljeno 24. ožujka, 2020.
Objekti koji su građeni od 70-ih godina nadalje u nešto su povoljnijem položaju
Potresi koji su u nedjelju rano ujutro pogodili Zagreb, od kojih je prvi i najsnažniji bio magnitude 5,5 stupnjeva prema Richteru, prouzročivši veliku materijalnu štetu, prije svega u središtu grada, gdje dominiraju građevine sagrađene prije 100 i više godina, neizbježno su aktualizirali pitanje u kakvom su stanju građevine u središtu Osijeka i prijeti li najvećem gradu na istoku Hrvatske sličan scenarij ako dođe do potresa takve jačine.
Mala vjerojatnost
Prema riječima dr. sc. Ivice Guljaša, profesora s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek, vjerojatnost za takav potres nije velika, no, ako bi se dogodio, neizbježan je zagrebački scenarij, s obzirom na veliku sličnost u starosti i stilu građenja.
- Seizmološki gledano, naše je područje u nešto povoljnijem položaju od zagrebačkog ili južnodalmatinskog, tako da je i prosječna snaga potresa koji se predviđa i očekuje, i za koju se provjeravaju objekti, nešto slabija, kao i sama vjerojatnost pojave potresa. Što se tiče stanja objekata, tu smo u istoj situaciji, s obzirom na austro-ugarski stil stil gradnje i razvoja grada. Objekti koji su građeni od 70-ih godina nadalje, kada se počelo ozbiljnije razmišljati o otpornosti građevina na potrese, u nešto su povoljnijem položaju, a najosjetljiviji je dio upravo onaj koji je pogodio Zagreb, dakle, povijesni dio u središtu grada - upozorava prof. Guljaš.
Prema njegovim riječima, ni jedan od objekata u, primjerice, Europskoj aveniji, nije građen na način da bi se mogao oduprijeti snažnom potresu.
- Ta je gradnja građena iskustveno, pa ako se dogodi potres, dogodi se. Govorimo ponajprije o opeci i blokovima, drvenim grednicima i stropovima. Također, tu treba dodati da su ti objekti tijekom svog života doživjeli određene prenamjene zbog promjena u načinu stanovanja, gdje se traže otvoreniji i veći prostori, tako da i građevine koje su možda izvorno bile otpornije na potrese danas to više nisu. Takvi objekti jednostavno nemaju horizontalnu krutost kakvu danas, recimo, imaju obične obiteljske kuće s vertikalnim i horizontalnim serklažima. Drugo, taj tip gradnje imao je plastiku koju možete primijetiti na zgradama u Europskoj aveniji ili na korzu, tj. ukrase na fasadi koji su posebno osjetljivi, a koji vas prilikom potresa mogu ozlijediti iako nije narušena sama statika zgrade - ističe prof. Guljaš.
Crijep u glavu
Kada je riječ o Osijeku, najugroženiji su, dakle, središte grada i Tvrđa, čije zgrade, ističe prof. Guljaš, iako nemaju neku veliku visinu, jer riječ je uglavnom o prizemnicama ili zgradama s jednim katom, zbog načina gradnje koji ne pruža otpornost na jače potrese, čak i kod slabijih potresa jačine od 3 do 4 stupnja prema Richteru, mogu biti vrlo opasne.
- Kod slabijih potresa možda neće biti narušena statika tih objekata, no dovoljno je da vas pogodi kakav crijep - upozorava prof. Guljaš.
Stare su građevine, dakle, prilično nesigurne i kao takve su opasnost, no kakvo je stanje građevina novijeg datuma?
- Potres kao i svaka druga elementarna nepogoda ima vrlo zanimljiv scenarij što se tiče ljudi i odgovornih institucija, a to je da nakon početne panike i straha slijedi prilagodba na novonastalu situaciju, a zatim se počinje razmišljati o uzrocima i posljedicama. To obično bude aktualna tema koja se zadrži godinu ili dvije, a onda se jednostavno potisne u drugi plan te krećemo ispočetka. Tako da je upravo razdoblje neposredno nakon potresa, u sljedećih godinu ili dvije, vrijeme da se nešto poduzme. Što se tiče regulative u gradnji, nakon 1964. godine i potresa u Skopju, postali smo svjesni ugroze od potresa te se kod gradnje novih građevina i potresi, baš kao i snijeg i vjetar, uzimaju u obzir. Suvremeni način gradnje vodi o tome računa i kao što se, recimo, grade nasipi na određeno vjerojatnosno povratno razdoblje od 100 ili 500 godina, tako postoje i tehnološke karte za gradnju stambenih građevina na području Osijeka i Slavonije. Na kraju krajeva, prilikom projektiranja ili rekonstrukcije građevine vi ste dužni dokazati potresnu otpornost, to je sastavni dio opterećenja kao što su snijeg ili vjetar - zaključuje prof. Guljaš.
Ivan Alilović
POSLJEDNJI JAKI POTRES U OSIJEKU - 1964.
Najjači potresi koji mogu utjecati na Osijek, ističu stručnjaci, mogući su na području Đakova i Dilj gore, i to s mogućim magnitudama od 5.5 do 6 stupnjeva prema Richteru te u području Belog Manastira s maksimalnim magnitudama od 5 do 5.5 stupnjeva prema Richteru. Stariji Osječani dobro se sjećaju 1964. godine kada se tlo zatreslo najprije jednom snažno, a potom i još nekoliko puta nešto slabije.
“Mama je vidjela da se miče luster i svi smo istrčali van. Tata je upravo dolazio s kompe i rekao nam je da su se nešto prije toga u Zoološkom vrtu životinje neobično uznemirile. Nojevi su jurili, lavovi urlikali i to je bio znak da će se nešto dogoditi. Sjećam se da su se desetci nas skupili na poljani kraj tadašnjega Radničkog doma, a samo su hrabriji ostali u kući”, posvjedočila je prije desetak godina za naš list jedna starija Osječanka.
Vjerojatnost za snažan potres nije velika, no, ako bi se dogodio, neizbježan je zagrebački scenarij