Novosti
TREBAJU LI SE OSJEČANI BOJATI?

Tvrđa i središte grada bili bi najoštećeniji u potresu
Objavljeno 24. ožujka, 2020.
Objekti koji su građeni od 70-ih godina nadalje u nešto su povoljnijem položaju

Potresi koji su u nedjelju rano ujutro pogodili Zagreb, od kojih je prvi i najsnažniji bio magnitude 5,5 stupnjeva prema Richteru, prouzročivši veliku materijalnu štetu, prije svega u središtu grada, gdje dominiraju građevine sagrađene prije 100 i više godina, neizbježno su aktualizirali pitanje u kakvom su stanju građevine u središtu Osijeka i prijeti li najvećem gradu na istoku Hrvatske sličan scenarij ako dođe do potresa takve jačine.

Mala vjerojatnost
Prema riječima dr. sc. Ivice Guljaša, profesora s Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek, vjerojatnost za takav potres nije velika, no, ako bi se dogodio, neizbježan je zagrebački scenarij, s obzirom na veliku sličnost u starosti i stilu građenja.

- Seizmološki gledano, naše je područje u nešto povoljnijem položaju od zagrebačkog ili južnodalmatinskog, tako da je i prosječna snaga potresa koji se predviđa i očekuje, i za koju se provjeravaju objekti, nešto slabija, kao i sama vjerojatnost pojave potresa. Što se tiče stanja objekata, tu smo u istoj situaciji, s obzirom na austro-ugarski stil stil gradnje i razvoja grada. Objekti koji su građeni od 70-ih godina nadalje, kada se počelo ozbiljnije razmišljati o otpornosti građevina na potrese, u nešto su povoljnijem položaju, a najosjetljiviji je dio upravo onaj koji je pogodio Zagreb, dakle, povijesni dio u središtu grada - upozorava prof. Guljaš.

Prema njegovim riječima, ni jedan od objekata u, primjerice, Europskoj aveniji, nije građen na način da bi se mogao oduprijeti snažnom potresu.

- Ta je gradnja građena iskustveno, pa ako se dogodi potres, dogodi se. Govorimo ponajprije o opeci i blokovima, drvenim grednicima i stropovima. Također, tu treba dodati da su ti objekti tijekom svog života doživjeli određene prenamjene zbog promjena u načinu stanovanja, gdje se traže otvoreniji i veći prostori, tako da i građevine koje su možda izvorno bile otpornije na potrese danas to više nisu. Takvi objekti jednostavno nemaju horizontalnu krutost kakvu danas, recimo, imaju obične obiteljske kuće s vertikalnim i horizontalnim serklažima. Drugo, taj tip gradnje imao je plastiku koju možete primijetiti na zgradama u Europskoj aveniji ili na korzu, tj. ukrase na fasadi koji su posebno osjetljivi, a koji vas prilikom potresa mogu ozlijediti iako nije narušena sama statika zgrade - ističe prof. Guljaš.

Crijep u glavu
Kada je riječ o Osijeku, najugroženiji su, dakle, središte grada i Tvrđa, čije zgrade, ističe prof. Guljaš, iako nemaju neku veliku visinu, jer riječ je uglavnom o prizemnicama ili zgradama s jednim katom, zbog načina gradnje koji ne pruža otpornost na jače potrese, čak i kod slabijih potresa jačine od 3 do 4 stupnja prema Richteru, mogu biti vrlo opasne.

- Kod slabijih potresa možda neće biti narušena statika tih objekata, no dovoljno je da vas pogodi kakav crijep - upozorava prof. Guljaš.

Stare su građevine, dakle, prilično nesigurne i kao takve su opasnost, no kakvo je stanje građevina novijeg datuma?

- Potres kao i svaka druga elementarna nepogoda ima vrlo zanimljiv scenarij što se tiče ljudi i odgovornih institucija, a to je da nakon početne panike i straha slijedi prilagodba na novonastalu situaciju, a zatim se počinje razmišljati o uzrocima i posljedicama. To obično bude aktualna tema koja se zadrži godinu ili dvije, a onda se jednostavno potisne u drugi plan te krećemo ispočetka. Tako da je upravo razdoblje neposredno nakon potresa, u sljedećih godinu ili dvije, vrijeme da se nešto poduzme. Što se tiče regulative u gradnji, nakon 1964. godine i potresa u Skopju, postali smo svjesni ugroze od potresa te se kod gradnje novih građevina i potresi, baš kao i snijeg i vjetar, uzimaju u obzir. Suvremeni način gradnje vodi o tome računa i kao što se, recimo, grade nasipi na određeno vjerojatnosno povratno razdoblje od 100 ili 500 godina, tako postoje i tehnološke karte za gradnju stambenih građevina na području Osijeka i Slavonije. Na kraju krajeva, prilikom projektiranja ili rekonstrukcije građevine vi ste dužni dokazati potresnu otpornost, to je sastavni dio opterećenja kao što su snijeg ili vjetar - zaključuje prof. Guljaš.

Ivan Alilović
POSLJEDNJI JAKI POTRES U OSIJEKU - 1964.
Najjači potresi koji mogu utjecati na Osijek, ističu stručnjaci, mogući su na području Đakova i Dilj gore, i to s mogućim magnitudama od 5.5 do 6 stupnjeva prema Richteru te u području Belog Manastira s maksimalnim magnitudama od 5 do 5.5 stupnjeva prema Richteru. Stariji Osječani dobro se sjećaju 1964. godine kada se tlo zatreslo najprije jednom snažno, a potom i još nekoliko puta nešto slabije.

“Mama je vidjela da se miče luster i svi smo istrčali van. Tata je upravo dolazio s kompe i rekao nam je da su se nešto prije toga u Zoološkom vrtu životinje neobično uznemirile. Nojevi su jurili, lavovi urlikali i to je bio znak da će se nešto dogoditi. Sjećam se da su se desetci nas skupili na poljani kraj tadašnjega Radničkog doma, a samo su hrabriji ostali u kući”, posvjedočila je prije desetak godina za naš list jedna starija Osječanka.
Vjerojatnost za snažan potres nije velika, no, ako bi se dogodio, neizbježan je zagrebački scenarij
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike