Dajana Krupić, psihologinja iz Osijeka i vlasnica Psihološkog centra za savjetovanje i istraživanje Norvel, za naš list objašnjava kakav psihološki utjecaj na svakoga od nas ima trenutna pandemijska kriza te što svatko od nas može učiniti kako bi se osjećao bolje.

Što u psihološkom smislu ljudima nosi ovakva nova i nepoznata situacija, ugrožavajuća za zdravlje?

- Teško je jednoznačno reći, jer ovakva situacija djeluje drukčije na svakoga pojedinačno. Podosta toga ovisi o mentalnom i fizičkom zdravlju pojedinca prije same situacije s pandemijom, radnim uvjetima, financijskom sigurnosti, mogućnosti osobe da bude fleksibilna i općenito kako se nosi sa stresnim situacijama.

Od psiholoških karakteristika pojedinca nekoliko stvari najviše dolazi do izražaja u ovakvim situacijama. Prva je inteligencija osobe. Naime, inteligencija je sposobnost snalaženja u novim situacijama, pa bi se inteligentniji ljudi mogli lakše prilagoditi novim uvjetima. Usko vezan uz inteligenciju je i način suočavanja sa stresom. Sposobniji će se pojedinci u kriznim situacijama aktivno suočiti s problemima i izazovima, bit će fokusiraniji na potencijalna rješenja; dok će oni drugi imati neadekvatne stilove suočavanja sa stresom poput izbjegavanja prihvaćanja realnosti ("ma koronavirus je samo obična gripa") ili prepuštanje letargiji.

Kako na čovjeka djeluju različita ograničenja, poput slobode kretanja i djelovanja?

- Veliku ulogu u tom igra samokontrola ili disciplina pojedinca. Ona ovisi o karakteru pojedinca, ali definitivno i o onome što se uči od samog rođenja. Pojedinci koji se mogu kontrolirati lakše će se pridržavati uputa civilnog stožera za sprječavanje koronavirusa. Manje odgovorni pojedinci ponašat će se sebičnije u ovim situacijama jer nisu u stanju svoje potrebe staviti u službu javnog zdravlja, ali i nacionalne ekonomije. Jasno je da ograničeno kretanje i djelovanje nije ugodna stvar ni za koga, ali to su stvari koje trenutno moramo žrtvovati kako bi nam bilo bolje u neposrednoj budućnosti.

Važno je reći da se društveno odgovorni pojedinci imaju pravo ljutiti na neodgovorne pojedince koji se ne pridržavaju uputa stožera, no ne treba pribjegavati nasilju ili kritici. Trebamo primijeniti ono što možemo, prijaviti osobe ili ih uputiti jasnije u trenutnu situaciju, možda nekome treba pomoć, no boji se pitati. Ne treba ljude stigmatizirati, već treba omogućiti da se trenutna uvedena pravila primjenjuju. S obzirom na to da pravila trebamo primijeniti na cijelu državu, vidimo da to nije jednostavno bez oštrijih posljedica. Kada imamo slobodu, često nam problem čini i odgovornost koja ide uz nju.

Mogu li ljudi koji borave u samoizolaciji razviti bolesti poput depresije?

- Za psihološko je zdravlje važna povezanost i socijalizacija. Neke osobe mogu razviti depresivna raspoloženja ako se ne snađu i ne pobrinu da im dan ipak ima strukturu, da rade nešto što vole, bave fizičkom aktivnosti i slično. Osim toga, internet danas omogućuje širok spektar socijalizacije, što može smanjiti osjećaj usamljenosti.

Što svatko od nas može učiniti za sebe kako bi se nosio s teškoćama u trenutku globalne krize?

- Za društvo u cjelini sada je najvažnije da pratimo upute koje nam daje krizni stožer. Potrebno je da taj dio shvatimo maksimalno ozbiljno i da se prema tome postavimo kao zrele odrasle osobe.

Ako je nekome problem ostati doma, pokušajte već danas napisati sve stvari koje ste željeli raditi, a ranije za to niste imali vremena. Možda ste željeli više čitati, napisati knjigu, vježbati, kuhati nova jela, saditi u vrtu, boraviti više s djecom i obitelji... sada to sve možete. Postoji puno stvari koje možete učiniti u svoja četiri zida. Nekima će posao stati na mjesec dana, iskoristite to razdoblje za odmor. Isto tako, razmislite je li posao koji ste do sada radili za vas zadovoljavajući. Želite li se baviti nekim drugim stvarima? Sada je pravo vrijeme da stanete na loptu i razmislite o nekim važnim promjenama u životu. Ako vam se ne da o tome razmišljati, dopustite si da vam bude dosadno. Dosada potiče kreativnost, pa je moguće da će vam se pojaviti nove ideje što biste mogli raditi, kako biste željeli da vam život izgleda. Sukus svega je da kod ove situacije sami odlučujemo hoćemo li psihološki profitirati od ovog stanja ili ne.

Što ovakve krizne situacije nose u međuljudskim odnosima?

- Što se tiče odnosa prema drugima, ovakve krizne situacije znaju poticati suosjećanje i zbližavanje s drugima. Trebamo biti suosjećajni jedni prema drugima, imati razumijevanja za ljude kojima je teže. Narodna mudrost kaže da se u muci poznaju junaci. Ova će kriza proći, a naše će ponašanje i slika koju stvaramo o sebi stati i nakon krize. Zbog toga trebamo pokazati solidarnost prema najugroženijima. No svi pojedinci koji imaju poteškoća sa socijalnom izolacijom zbog novonastale situacije mogu se obratiti psiholozima za razgovor. Važno je ljudima reći da iskoriste sve mogućnosti koje im stoje na raspolaganju te da znaju kako nisu sami u ovoj stresnoj i svima novoj situaciji.