Nakon što je Vlada predstavila 63 mjere za pomoć gospodarstvu pogođenom epidemijom koronavirusa, Hrvatska udruga poslodavaca istaknula je kako je potrebno hitno definirati kriterije prema kojima će gospodarstvenici moći pristupiti tim mjerama, a posebno se to odnosi na mikrotvrtke i male tvrtke.

"Kako bi se sačuvala radna mjesta i izbjegla ili znatno smanjila otpuštanja, dobro je da je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava donijelo posebnu mjeru kojom će se financirati 100 posto troška neto minimalne plaće u tvrtkama čije je poslovanje ugroženo. Procjena je da će se ovom mjerom obuhvatiti oko 400 tisuća radnih mjesta, ali HUP smatra da mjere za potporu malih i srednje velikih tvrtki trebaju biti veće jer ovo već sada nije dovoljno", ističu poslodavci. Glavni direktor HUP-a Davor Majetić ističe kako mjere davanja nepovratnih sredstava za isplatu plaća moraju biti prioritet.


"Važno je da ova mjera obuhvati što je šire moguće sve sektore i veličine gospodarskih subjekata, jer svagdje ima ugroženih koji ne mogu izdržati nekoliko mjeseci bez prihoda. Moramo zaustaviti otpuštanja koja su krenula i dati poslodavcima podršku i jasne smjernice moguće pomoći u sljedećim danima i mjesecima. Također nastavljamo razgovarati i tražiti od Vlade da se dio davanja poslodavcima bezuvjetno otpiše na svim razinama države za vrijeme poslovne neaktivnosti jer svaka odgoda plaćanja u ovom trenutku može biti privremena pomoć, no to zasigurno nije trajno rješenje problema jer će ti dugovi doći na naplatu, a gubici koje gospodarstvo sada trpi mnogima su već nenadoknadivi u ovoj godini", izjavio je Majetić. Ističe kako će HUP nastavljati predlagati da se porezno snažnije rastereti cjelokupno gospodarstvo i da se država odrekne dijela prihoda parafiskalnih nameta. "Ovo je ključan trenutak u kojem moramo sve svoje napore uložiti da gospodarstvo funkcionira i da se ne dopusti urušavanje, kako socijalne i ekonomske posljedice ne bi bile dramatične“, ističe Majetić.


I na sastanku čelnika HUP-a, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatskih izvoznika naglašeno je da zaposlenicima i obrtnicima koji su privremeno zatvoreni zbog koronavirusa treba što prije, u skladu s mjerom Vlade broj 18., pomoći davanjem minimalnih plaća kako bi se izbjegla otpuštanja i bankrot. Također se traži da ih se oslobodi obveze plaćanja doprinosa na te minimalne plaće za trajanja krize. Strukovne i gospodarstvene udruge smatraju kako Vladine mjere daju kvalitetnu podlogu za daljnje mjere koje će se donositi u sljedećem razdoblju.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore u srijedu su Hini također kazali kako dijelom pozdravljaju Vladin paket pomoći gospodarstvu, no smatraju da treba ograničiti i kontrolirati uvoz hrane i živih životinja iz kontaminiranih područja te pomoći domaćim proizvođačima u plasmanu robe u trgovačke lance. "Već dobivamo upite od proizvođača koji imaju robu, a nemaju je gdje prodati jer su zatvorene granice i tržnice, a trgovački lanci i dalje uvoze. To se ne smije događati. Robu koju imamo treba otkupiti, a onu koju se može brzo podići poput one iz povrtlarstva, peradarstva, svinjogojstva i ovčarstva treba što hitnije ‘pogurati‘ i povećati", kazao je Hini predsjednik HPK-a Mladen Jakopović. Ističe kako se Komori javljaju zabrinuti poljoprivrednici, jer pojedine mjere ograničenja zbog koronavirusa direktno utječu na njihovo poslovanje. Posebice se to odnosi na proizvođače u kratkim lancima dobave. Tako je, primjerice, kaže Jakopović, stigao upit gospođe čiji se OPG bavi proizvodnjom sira na malo. Do sada su prodavali na vinkovačkoj tržnici, koja je zatvorena. Za njezinu obitelj to je jedini izvor prihoda, pa bi bilo dobro razmisliti o mjerama koje mogu pomoći takvim malim proizvođačima na koje kriza ima direktan i dalekosežan utjecaj, kazao je Jakopović.

Sličan upit došao je i od proizvođača cvijeća koji su u proizvodnju uložili stotine tisuća kuna, a sezona prodaje traje od polovine ožujka pa negdje do polovine svibnja. Jakopović poziva da se osposobe sve klaonice kako bi domaće meso završilo na policama domaćih trgovina. Preporučuje i interventni otkup žitarica u robne zalihe kako bi se postigla sigurnost hrane za ljude i životinje u slučaju da kriza potraje duže nego što se očekuje. U HPK-u nužnom smatraju i isplatu poticaja do 15. travnja, i to u cijelosti, kao i isplatu projekata iz mjera Ruralnog razvoja.