Regija
ZIMA SVE VIŠE GUBI ZIMSKA OBILJEŽJA

Temperaturne razlike u ožujku i 45 stupnjeva, od 25,4 do -19,3
Objavljeno 17. ožujka, 2020.
SLATINA

Još koji dan i zima će i kalendarski biti iza nas a da nismo pravo ni osjetili. Virovitički meteorolog i planinarski vodič Kristijan Paljar ističe da je višegodišnji prosjek oborina u siječnju 55,5 mm, a ove godine bilo je neznatnih 1 do tri milimetra. U proteklih 70 godina najviše snijega na području Virovitice bilo je 9. siječnja 1967. - 68 centimetara.

Velike su razlike i u temperaturama zraka. Slatina i Virovitica često su tijekom zimskih mjeseci hrvatski rekorderi po niskim temperaturama (na Silvestrovo 2014. godine, 20., 21. i 22. siječnja 2017.), ali je najhladnije bilo 13. siječnja 1987., kad se živa u termometru spustila na -24,3 stupnja. U veljači je najhladnije bilo 1985. godine, kad je 14. veljače izmjereno -23,6 stupnjeva Celzijevih. Godine 2016., međutim, 11. siječnja na području Virovitice bilo je čak 18,6 stupnjeva, a 25. veljače 2018. živa se popela na čak 21,4 stupnja. Tijekom veljače ove godine palo je upola manje oborina od prosjeka.

I temperature koje su se ovih dana penjale iznad 20 stupnjeva nisu uobičajena pojava za ovo doba godine, ali je u prošlosti bilo i značajnijih odstupanja. Tako je najtopliji ožujski dan (temperaturni maksimum) zabilježen 1977., kad je 24. ožujka u Virovitici bilo 25,4 stupnja, a 1955. živa se 4. ožujka spustila na -19,3 stupnja. Najviše snijega u ožujku, 48 cm, bilo je 4. ožujka 1986.

Ovogodišnju zimu karakteriziraju guste magle i jaki vjetrovi. Bilo je dana kad se magla zadržavala veći dio dana, a vidljivost se svodila na nekoliko metara. Posebna su pojava i jaki vjetrovi, koji su 5. i 10. veljače prouzročili značajne štete na krovovima kuća i drugih objekata, na plastenicima, drveću i automobilima, a u nekoliko navrata bilo je i jake tuče.

Kristijan Paljar kaže da su toplinske prilike na području istočne Hrvatske opisane kategorijom "vrlo toplo", oborinske prilike na području zapadne Slavonije i Podravine kategorijom "normalno", a oborinske prilike na području istočne Slavonije i Podravine, Baranje, Srijema i Posavine opisane su kategorijom "sušno".

Česte i dugotrajne magle, ali i nedostatak oborina, javljaju se zahvaljujući dominaciji polja povišenog tlaka zraka (anticiklone, iznad 1013 hPa) i temperaturnoj inverziji.

– Dana 20. siječnja ove godine u 21 sat na području Virovitice izmjerili smo tlak zraka od 1049,3 hPa! To je novi najviši tlak zraka izmjeren otkad postoje službena mjerenja, dakle od 1951. godine. Raniji rekord bio je 1046,5 hPa od 17. veljače 2008. Kutjevo je isti dan imalo tlak zraka od nevjerojatnih 1050,1 hPa. Najviši tlak zraka nad europskim kopnom izmjeren je u noći s 22. na 23. siječnja 1907. godine. Pärnu u Estoniji i Riga u Latviji tada su mjerili 1061,1 hPa, a najviši tlak zraka u svijetu izmjeren je 31. prosinca 1968. u Sibiru (Agata), u Rusiji, i iznosio je 1083,8 hPa! – pojasnio je Paljar.

Budući da je vjetar strujanje zračnih masa koje nastaje zbog razlike temperatura, odnosno tlakova zraka, onda olujne vjetrove s orkanskim udarima tijekom veljače možemo pripisati povišenom tlaku zraka (jakoj anticikloni) i centrima niskog tlaka zraka (cikloni).

– U prosjeku jednom u desetak godina na području unutrašnjosti Hrvatske brizne vjetrova prelaze 100 kilometara na sat. Jugozapadnjak je 10. veljače ove godine na području središta Virovitice dosezao 83, a na Bilogori 110 kilometara na sat – kaže meteorolog Kristijan Paljar. Pretar Žarković

Petar Žarković
48

centimetara snijega bilo je 4. ožujka 1986., što je najviša razina zabilježena u ožujku
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Među troje novozaraženih je i dijete iz Nuštra

2

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA

Troje novooboljelih od koronavirusa, ukupno ih je 24

3

NADBISKUP HRANIĆ NA CVJETNICU U ĐAKOVAČKOJ KATEDRALI

Donesimo odluku da ćemo
nakon pandemije tim
radosnije na nedjeljnu misu