Upravni odbor Svjetske rukometne federacije (IHF) koji je zasjedao u Kairu dodijelio je domaćinstvo Svjetskog prvenstva za rukometaše Hrvatskoj, Danskoj i Norveškoj. Zanimljivo, svih 19 članova jednoglasno je prihvatilo ovu kandidaturu, a prema planu organizacije samog natjecanja, četiri skupine prednatjecanja održavale bi se u Hrvatskoj, a po dvije u Danskoj i Norveškoj.

U drugom krugu natjecanja postoje četiri glavne skupine te President Cup. Hrvatska će biti domaćin dvije glavne skupine i utješnog, tzv. President Cupa, a Danska i Norveška ugostit će po jednu skupinu. Dva četvrtfinala i jedno polufinale igrala bi se također u našoj zemlji, jedno četvrtfinale igralo bi se u Danskoj, a po jedno četvrtfinale i drugo polufinale u Norveškoj. U Oslu bi se odigrao finalni vikend nakon kojeg ćemo doznati i svjetskog prvaka. Načelno su već poznati i gradovi domaćini toga SP-a na kojemu će sudjelovati 32 svjetske reprezentacije. U Hrvatskoj će domaćini biti Zagreb, Split, Varaždin, Poreč i Dubrovnik, potom danski Kopenhagen i Herning, a norveški, uz Oslo i Trondheim, Stavanger ili Dramen. Što znači za pet godina Osijek neće biti domaćin jedne od skupina SP-a za rukometaše, što je bio slučaj 2009. godine kada je Hrvatska prvi put bila domaćin toga natjecanja (U Osijeku je igrao kasniji svjetski prvak Francuska, nap. a.). Kako nam je potvrđeno iz nekoliko izvora, Osijek je bio u kombinacijama za domaćinstvo, problem nije nedovoljan kapacitet, što je bio glavni hendikep Gradskog vrta zbog čega slavonska metropola nije bila domaćin Europskog prvenstva za rukometaše 2018. godine, premda je u zimu 2014. bila domaćin skupine EP-a rukometašica. IHF po tom pitanju još uvijek ima nešto blaže kriterije. Glavna zamjerka IHF-a je nedostatak tribina sa sve četiri strane, što zahtijevaju marketinške agencije i nositelji televizijskih prava. Postojala je ideja u Osijeku da se skinu staklene stijene na sjevernom i južnom dijelu velike dvorane Gradski vrt pa da se na tom mjestu ugrade montažne tribine. Međutim, zajedno s projektantima dvorane došlo se do zaključka kako bi investicija bila prilično velika ili, narodski rečeno, "skuplja pita od tepsije." No, za razliku od 2009. godine, ovaj put Hrvatska ima gotovo sve izgrađene dvorane. Iznimka je jedino Dubrovnik gdje se gradi nova dvorana s kapacitetom od 4500 mjesta.