U povodu 12. veljače, Dana seksualne i reproduktivne svijesti i slobode, na Filozofskom fakultetu u Osijeku započeo je interdisciplinarni simpozij "Stvari koje nismo smjeli reći... o seksualnosti" koji će trajati do 1. ožujka, a ponudit će niz predavanja o ovoj, još uvijek, tabu-temi. Riječ je o studentskoj inicijativi koja već treću godinu zaredom okuplja veliki broj studenata, ali i stručnjaka, radi promicanja interdisciplinarnosti i razmjene ideja između znanstvenika različitih znanstvenih disciplina, kaže Katarina Ešegović, predsjednica programsko-organizacijskog odbora simpozija, i ističe kako ove godine imaju čak 35 izlaganja.

"Nastojimo ovu temu približiti prilazeći joj iz različitih perspektiva na način da razgovaramo s velikim brojem stručnjaka koji pokrivaju određeno znanstveno područje i mislim da smo u tome uspjeli. Dotaknut ćemo se povijesti i govoriti o prostituciji i seksualnoj ekonomiji industrijskog društva kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, a spomenut ćemo i ljubavnice Josipa Broza Tita. Bit će riječi i o spolnom sazrijevanju u 21. stoljeću te pojavi različitih društvenih mreža koje su nezaobilazan dio svakog društvenog istraživanja u posljednje vrijeme. S obzirom na to da nam je želja bila okupiti što više stručnjaka s ovog područja, pozvali smo izlagače iz Italije, Srbije te iz ostalih dijelova Hrvatske, poput Zagreba i Splita. Za kraj, u nedjelju smo pripremili turističku šetnju tragom najstarijeg zanata kroz Tvrđu, gdje će se govoriti o bludilištima i prostituciji u Osijeku, a započet će u 11 sati", objašnjava Ešegović.

Jedna od izlagačica na simpoziju je i Dora Vuković, prvostupnica psihologije i studentica Filozofskog fakulteta, koja će okupljenima govoriti o hiperseksualnosti. “To je poremećaj seksualne želje pri kojemu osobe ne mogu kontrolirati svoje misli, nagone i ponašanja, što ostavlja velike negativne posljedice na njihov život u različitim aspektima njegova funkcioniranja. Pomoć takvim osobama pruža se u obliku psihoterapije kojom se poremećaj nastoji držati pod kontrolom. Inače, tijekom studija nisam imala doticaja s ovom temom, međutim zaintrigirala me je i zato sam se odlučila istražiti ju pobliže, to više što se naziva epidemijom novog doba. Podatci govore da, iako se radi o epidemijskim razmjerima, ljudi još uvijek nisu skloni priznati kako se osjećaju i da ne mogu kontrolirati svoje nagone. Ovaj poremećaj ima puno dodirnih točaka s ovisnošću o seksu i kompulzivnim seksualnim ponašanjem, a svaka ga struka definira na svoj način. Međutim, smatra se da se hiperseksualnost ne može tako usko ograničiti od nekih drugih poremećaja seksualne želje. Također, prema istraživanjima, ovaj poremećaj više pogađa muškarce, dok kod žena govorimo o posve drukčijem obliku ponašanja”, zaključuje Vuković. E. Nenadić