Prirodni plin glavni je most prema niskougljičnoj zelenoj budućnosti, rečeno je jučer na 19. Plinarskom forumu u organizaciji Energetika - marketinga, gdje je istaknuto i da Europa zahvaljujući novim dobavnim pravcima ne mora strahovati od manjka plina."Ugljikovodici se prikazuju kao jedni od najvećih zagađivača te se čak želi drastično zaustaviti daljnja istraživanja u eksploataciji nafte i plina. Međutim, većina je svjesna da je prirodni plin glavni most za budućnost s niskom razinom ugljikovodika", istaknuo je profesor s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Vladimir Brkić.
Trenutačno svjetska proizvodnja energije iz ugljikovodika je oko 70 posto, dok u Hrvatskoj udjel domaće proizvodnje ugljikovodika u njegovoj ukupnoj potrošnji iznosi oko 40 posto, kaže Brkić, i ističe da se to ne može nadoknaditi preko noći, ali i da je sustavni prelazak na zelenu energiju već počeo i ima veliki potencijal u Hrvatskoj.
Ne vjeruje da će sve veće korištenje električnih automobila učiniti od nafte i plina prošlo svršeno vrijeme, kao ni da će svjetska energetika biti 100 posto obnovljiva. Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornoga uređenja Danijel Žamboki kazao je da se Hrvatska opredijelila za održivu gradnju i energetsku učinkovitost.
"Unazad nekoliko godina tijekom nekoliko poziva koje smo pripremili za energetsku obnovu zgrada, primarno za višestambene i javne zgrade, više od 1400 objekata prošlo je energetsku obnovu. Ukupna vrijednost radova veća je od četiri milijarde kuna, nepovratna sredstva su dvije milijarde kuna i sve to europskim novcem", rekao je Žamboki.
Jedna od mjera koje se provode putem energetske obnove zgrada je promjena sustava grijanja, primjena visokoučinkovitih sustava, izmjena kotlovnica, primjena kondenzacijskih bojlera tako da, naveo je, plinski sektor ima priliku sudjelovati u značajnom smanjenju potrošnje energenata u zgradama.
Plinski sektor, tvrdi Žamboki, pridonosi ostvarenju ciljeva energetske učinkovitosti. Nikola Vištica iz Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) podsjetio je na europski plan prema kojemu Europa mora biti prvi klimatski neutralni kontinent do 2050. Naglasio je da to svi podržavaju, iako trenutačno mnogo toga nije jasno. Očekuje skoro donošenje Zakona o tržištu plina koji je u saborskoj proceduri, ali i skore izmjene i dopune pravila korištenja terminala za krčki LNG, koji će biti operabilan početkom iduće godine. Profesorica sa zagrebačkog Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Daria Karasalihović Sedlar istaknula je da europske zemlje više ne moraju strahovati od manjka plina. Hina