Nakon pet godina gospodarskog oporavka, BDP je prošle godine dosegnuo pretkriznu razinu, ali u odnosu prema europskom prosjeku Hrvatska nije konvergirala od 2008. do 2018., stoji u izvješću koje je Europska komisija objavila u srijedu. U izvješću se također navodi da je Hrvatska nastavila napredovati u ispravljanju makroekonomskih neravnoteža, ali su one još uvijek prisutne.

Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Komisija ističe da je stabilan gospodarski rast u posljednjih pet godina, zajedno s opreznom makrofiskalnom stabilizacijskom politikom, omogućio Hrvatskoj postupno smanjivanje visokih razina javnog, privatnog i vanjskog duga, što zauzvrat smanjuje ranjivosti gospodarstva. Stopa nezaposlenosti nastavila je padati čime se povećava raspoloživi dohodak kućanstava. Međutim, u 2018. hrvatski BDP po stanovniku u odnosu prema prosjeku EU-a još uvijek je bio na istoj razini kao deset godina prije, što znači da uopće nije bilo konvergencije. BDP po glavi stanovnika mjeren po kupovnoj moći 2018. iznosio je 63 posto europskog prosjeka, koliki je bio i prije krize 2008. Osim toga, Hrvatska je još više zaostala u odnosu prema naprednijim usporedivim zemljama u srednjoj i istočnoj Europi, koje su je prestigle. Unatoč stabilnom rastu, relativno nizak potencijal rasta i dalje će biti kočnica za sustizanje ostalih u EU-u. Sudjelovanje na tržištu rada i produktivnost rada i dalje su niski, a poslovno okruženje i javna uprava nedovoljno podupiru bržu gospodarsku konvergenciju. Provedba političkih mjera za rješavanje tih slabosti odvija se neujednačenim tempom. "Rješavanje strukturnih slabosti s trajnim učinkom omogućilo bi bržu konvergenciju Hrvatske ostatku EU-a", ističe Komisija.


Hrvatska je ostvarila ograničen napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine te kao i prošle godine ima makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je prošle godine prešla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u makroekonomske neravnoteže. Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila bar "određeni napredak". "Ograničeni" ili "nikakav" napredak ima u preostalih 43 posto preporuka. Najveći napredak postignut je u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.
Ministar financija Zdravko Marić izjavio je kako je izvješće Europske komisije pokazalo da se hrvatski gospodarski rast i gospodarski pokazatelji temelje na zdravim osnovama, no da se treba fokusirati na provedbu strukturnih mjera i reformi. "Hrvatska je zabilježila ograničen napredak i stoji uz bok 14 država članica. Za preostalih 13 je evidentiran određeni napredak", rekao je Marić. "Ono na što se svi skupa trebamo koncentrirati i fokusirati je provedba strukturnih mjera i reformi", poručio je. Fokus se, ističe, sada puno više stavlja na strukturne politike, u kojima je prepoznato što je napravljeno, a što još treba napraviti. Ponovio je kako su ključna područja kojima se može osigurati održivosti stopa gospodarskog rasta i utjecati na potencijal rasta reforme javne uprave, zdravstvenog sustava, pravosuđa, pitanje demografije itd.