Ekonomija
ZAKON O ZEMLJIŠTU OPET IDE U IZMJENE

Moratorij na prodaju zemlje strancima do srpnja 2023.
Objavljeno 27. veljače, 2020.
Za dio udruga trajno rješenje zemljišnog pitanja jest prodaja državnih tabli

Nepune dvije godine od donošenja važećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je opsežni i nadasve osjetljivi posao raspolaganja državnom zemljom vratio lokalnim samoupravama, jer općine i gradovi najbolje znaju stanje na terenu, a da on u međuvremenu praktički nije niti zaživio - krajnji rezultati su simbolični, gotovo na razini statističke pogreške, a država već ide u njegove izmjene i dopune. Na naš upit Ministarstvu poljoprivrede zašto se ide u Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, tek i šturi odgovor od jedne rečenice: "Ministarstvo je pokrenulo postupak izmjene važećeg zakona u cilju administrativnog rasterećenja te ubrzanja postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem".


A, ubrzanje mu itekako treba jer, kako se čulo na saborskom Odboru za poljoprivredu sredinom veljače, nakon dvije godine provođenja važećeg Zakona doneseno je 430 programa raspolaganja, od čega su odobrena 253, 35 natječaja objavljeno je u zadnja tri do četiri mjeseca, a deset jedinica lokalne samouprave dobilo suglasnost za raspolaganje s tim da su samo dvije (Oprtalj i Sv. Ivan Žabno), dobile dozvolu za njegovo provođenje.
Očito, Zakon se nije pokazao efikasnim, a istovremeno, pojedine udruge poljoprivrednika zazivaju privatizaciju, prodaju državne zemlje kao trajno rješenje tog pitanja, jer se, a ocjenjuje to i zamjenik predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić, raspolaganje državnim tablama kroz zakup u 30-ak godina pokazalo kao tapkanje u mjestu. Udruge podsjećaju i na stalni bauk nad državnim tablama - ulazak stranaca u njih.
Naime, ove godine trebao je isteći moratorij za strance u svezi toga, no u Ministarstvu umiruju da je ono pravovremeno podnijelo zahtjev za produljenje moratorija na prodaju zemljišta strancima za dodatne tri godine, do 1. srpnja 2023.


- Bilo bi dobro da se u tri godine zemljište trajno riješi te se na taj način preduhitre stranci - dodaje Brlošić, dok ratar Josip Petanjak kaže da je potpuna privatizacija državne zemlje preradikalan potez, da lokalne samouprave tako gube prihod od zemlje koja, dodaje, treba cirkulirati prema, novim generacijama, pa je on za dugogodišnji zakup na 20, 30 godina. U njegovoj općini (Drenje), dodaje, još nije formirano ni povjerenstvo za zemlju. Kada je riječ o ograničenju, stav HPK-a je da ono bude regionalno. Brlošić kaže da je aktualni zakon vratio raspolaganje zemljom lokalnim samoupravama, a da dobar dio njih nemaju mogućnost to i odraditi.


- Nadalje, na 500 i nešto općina i gradova imamo 500 i nešto povjerenstava za zemlju, isto toliko interesa u svezi s njom. Ono što ću istaknuti na idućoj sjednici Povjerenstva je da gradonačelnici ili načelnici, povjerenstva i vijeća zemlju mogu dati komu god žele, a da nemaju nikakvu odgovornost za to - ističe Brlošić. Slaže se da su postupci pripreme i raspolaganja dosad administrativno opterećeni, počevši od, primjerice traženja očitovanja Hrvatskih voda, Hrvatskih šuma i dr. - Tu već i leži opravdanost da se brže s raspolaganjem i nije moglo - dodaje Brlošić.


Kada je riječ o izmjenama važećeg Zakona, HPK traži da prioritet u dodjeli zemlje ima dosadašnji posjednik koji je platio sve obveze, kojem je osnovna djelatnost poljoprivreda, koji provodi gospodarski program, ili mora dokazati proizvodnju unazad tri godine na tim površinama, da takav mora imati prednost u zakupu. Čak se predlaže da svi koji ispunjavaju navedeno automatizmom dobivaju ugovore o zakupu. Time se, kažu u HPK-u, ujedno eliminiraju svi koji ne plaćaju obveze za zemlju, koji ne proizvode na njoj. I Petanjak je za to da važeći zakon ide u smjeru izmjena gdje prioritet imaju dosadašnji posjednici.


- Zemlju radim i održavam 20 godina, a sada trebam strahovati od mladog poljoprivrednika koji je na to ime dobio novac, a koji je stočar što stoku ima u najmu, tovu. Prioritet treba imati onaj tko plaća obveze općini i državi, jer to je zemlja svih nas - dodaje Petanjak. Brlošić nastavlja da bi se kroz prioritet dan dosadašnjim urednim posjednicima već u pet do šest mjeseci moglo riješiti 50 do 60 % poljoprivrednog zemljišta, što dosad, dodaje, ni jedna vlada ni ministarstvo nisu napravili. U Komori drže da bi tako ostalo 40-ak posto državne zemlje gdje neće biti posjednika, a na kojoj bi sukladno zakonu prednost imali stočari i mladi poljoprivrednici. Suzana Župan

Pomoć mladim poljoprivrednicima
Ministarstvo poljoprivrede uputilo je prijedlog Europskoj komisiji da se dosadašnjih 10 % ulaganja putem financijskih instrumenata za kupnju zemlje poveća na 55 %. - To bi uspješnim mladim poljoprivrednicima značajno pridonijelo u kupnji privatnog zemljišta. Također, važećim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu propisano je da je nositelj OPG-a ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenu podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, a upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište/sjedište/proizvodni objekt u funkciji poljo-proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave natječaja, treći u redoslijedu prvenstva na natječaju za zakup, ističu u Ministarstvu.
Kod izmjena važećeg zakona, drže u HPK-u, prioritet treba imati dosadašnji uredni posjednik državne zemlje
Možda ste propustili...

IZNENADNI PAD TEMPERATURE I NEOČEKIVANI SNIJEG

Kod pojedinih se voćara očekuju stopostotne štete

U KONZUMU JOŠ VIŠE DOMAĆEG

Otkupljivat će od malih proizvođača

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PRVI PUT U 25 GODINA STAO IZVOZ U ITALIJU

Junetine ima dostatno za prebroditi krizu, a i poslije

2

RUSIJA STRAHUJE OD UBRZANJA ŠIRENJA KORONAVIRUSA

Ograničit će izvoz pšenice i kukuruza

3

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND:

Korona gurnula svijet u recesiju