Uvođenje restrikcija rada nedjeljom negativno bi utjecalo na poziciju Hrvatske na Indeks globalne konkurentnosti, smatra udruga Lipa. Podatci Eurostata ukazuju na veliku važnost turizma te trgovine kao komplementarne djelatnosti za hrvatsko gospodarstvo iz kojih se vidi da je Hrvatska ovisnija o trgovini od ostalih članica Europske unije.

Udruga poreznih obveznika Lipa u utorak je predstavila projekt pod nazivom "Barometar konkurentnosti", kojemu je cilj unaprijediti način na koji se u Hrvatskoj donose odluke o ekonomskim politikama. Panel stručnjaka ocjenjivat će Vladine mjere prema tome pridonose li povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, prema metodologiji Svjetskog ekonomskog foruma.

- Hrvatska zaostaje za drugim usporedivim zemljama i ni jedna vlada ne bi smjela imati luksuz donositi politike koje usporavaju naše približavanje EU prosjeku. Naš cilj mora biti dostizanje 80 posto EU prosjeka do 2030. - rekao je Davor Huić, predsjednik udruge Lipa.

Projekt će provoditi tri stručnjaka - nezavisni ekonomist Ivica Brkljača te Dagmar Radin i Kristijan Kotarski, obojica profesori političke ekonomije na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

Kotarski je svojim radom pokazao zašto bi odluka o zabrani rada nedjeljom smanjila konkurentnost. Podsjetio je kako je zabrana rada u nas izglasana dva puta, u premijerskim mandatima Ivice Račana i Ive Sanadera, no u oba je slučaja Ustavni sud srušio zabrane nakon samo nekoliko mjeseci. Obrazloženje je kako zabrana rada nedjeljom ne predstavlja odgovarajući oblik zaštite radničkih prava, narušava poduzetničke slobode i djeluje diskriminatorno. Navodi primjer Mađarske koja je 2015. donijela zabranu rada nedjeljom, ali je iduće godine odustala od tog zakona ne samo pod pritiskom poslodavaca nego i golemog broja radnika koji su smatrali da će zabrana dovesti do pada njihovih nadnica i povećanja opterećenja u ostalim danima u tjednu. U Poljskoj je s početkom ove godine postrožen zakon koji regulira rad nedjeljom i broj radnih nedjelja prepolovljen je s 14 na 7. No analiza iz 2019. pokazala je da je promet malih trgovaca pao za 20-30 posto. Ako Vlada u našem slučaju ustraje, Kotarski upozorava kako se u područjima uz granicu s BiH, Slovenijom i Mađarskom može očekivati prelijevanje dijela prometa u te zemlje, a ne treba zanemariti ni mogući efekt preusmjeravanja potrošnje na online-platforme, većinom strane, čime se pomaže jačanju inozemnih ekonomija. D.Kuštro