Domagoj Dropulić poljoprivredni je proizvođač koji na svom gospodarstvu u Kneževim Vinogradima uzgaja lijesku na 22 hektara. Na toj proizvodnoj površini nalazi se 17 hektara posađene lijeske, 5 hektara mladog nasada, a na dijelu zemlje proizvodi i sadnice.Njegova proizvodnja uključuje dvije sorte lješnjaka - rimski, koji čini 80 posto površine, te istarski na ostatku nasada. Godišnji prinosi mu se kreću od 2-2,5 tone lješnjaka po jednom hektaru, ovisno o godini, a održava ih redovitom gnojidbom i drugim agrotehničkim mjerama.
Lijeska je upravo završila fazu cvatnje, i sad se uzgajivači pripremaju za zimsko tretiranje nasada bakrenim sredstvima kojima se postiže dezinfekcija rana i sprječava rak kore. Prema tome i Domagoj Dropulić planira zimsku zaštitu svog nasada, kako bi ga pripremio za nadolazeću vegetaciju. Prije toga će obaviti rezidbu, koju radi samo zimi, a njome želi izvući sve suvišne grane kako bi nasad bio prohodan za mehanizaciju. Stavlja naglasak na pripremu za sljedeću sezonu, kako bi se preventivno zaštitio od većih šteta. Bolesti i štetnike inače relativno uspješno suzbija, ali prošle godine je zatekao jednu jedinku mramoraste stjenice koja u voćarstvu predstavlja sve ozbiljniji problem, pa je zbog toga dodatno na oprezu. U njegovom nasadu se znaju pojaviti i štete izazvane divljači. Prošle godine između ostalog i zbog dosta obilnih padalina je bio smanjen prinos, a s obzirom da se njegov nasad nalazi na povišenom terenu, može doći i do erozije tla. Trudi se održavati svoj nasad primjenjujući i protuerozijske mjere poput zatravljivanja međuprostora i zelene gnojidbe s biljnim ostacima nakon berbe. Uz sideraciju, svake godine u jesen ide i u osnovnu gnojidbu, koju vrši rasipačem s gnojivom 0-20-30, a u prihrani dodaje dušik u obliku KAN-a.

Zbog nadmorske visine oko 200 metara na kojoj se Dropulićev nasad nalazi, trenutno ne razmišlja o uvođenju sustava navodnjavanja koji bi bio vjerojatno kao omjer uloženog i dobivenog neisplativa investicija. Prednost sadnje na tim višim pozicijama je manja mogućnost od smrzavanja, a sam proizvođač kaže da mu je zbog toga u pojedinim godinama samo 15 posto površine tijekom zime smrzava, dok se u nizini smrzla većina nasada. Sama lijeska, kao i većina biljnih vrsta, tijekom oplodnje je osjetljiva na smrzavanje, pa se zbog tog izlaganja negativnim temperaturama u toj razvojnoj fazi i našem domaćinu prošle godine prinos smanjio za 30 posto.
Drugim proizvođačima preporučuje sadnju u jesen, koja ima prednost u odnosu prema proljetnoj zbog bolje akumulacije vlage u tlu te samim tim i ostvarivanja boljeg kontakta korijena sa tlom. U svom nasadu Domagoj Dropulić je sadnju odradio tako da je postavio međuredni razmak na pet puta četiri metra.
OPG je opremljen kvalitetnom mehanizacijom, koja uključuje strojeve za berbu, atomizere, malčere i traktor s tanjuračom. Dropulić ističe kako je mehanizacija najvažnija za samu berbu plodova. Nju vrši s pomoću vučenog usisivača plodova, koji se priključuje na traktor. Tijekom berbe ujedno ima i najviše posla pa tada angažira i 8-9 drugih radnika.
Tijekom jednog dana uspiju sakupiti plodove s jednog hektara, a cijela berba tako traje do mjesec dana. Uprav je berba jedan od razloga zašto se Domagoj Dropulić odlučio baš za proizvodnju lijeske, jer se ne mora odmah obaviti, nego može duže trajati, a time je i skladištenje lakše, jer se plodovi mogu dulje održati uz sušenje bez propadanja.

Također, nasad se može održati i do pet desetljeća jer je moguće pomlađivanje rezanjem primarnih grana. Produkt njegovog uloženog truda i rada je nekoliko tona lješnjaka po hektaru. Cjelokupnu količinu proizvedenog lješnjaka Dropulić odmah uspije prodati različitim otkupljivačima, a najveći od njih je PP Orahovica. Prodaje neočišćeni lješnjak, u ljusci, čija se cijena otkupa kreće 12-18 kn/kg, što je u prosjeku najčešće oko 15 kn. S proizvodnjom je zadovoljan, održava iz godine u godinu dobre i kvalitetne prinose, ali ju pokušava i dodatno poboljšati isprobavanjem novih tehnika i načina poput folijarne gnojidbe mikroelementima i aminokiselinama. Trenutno se na gospodarstvu Domagoja Dropulića vade "korjenjaci“ iz matičnoga nasada te sade u "školu“ -rasadnik iz kojih će se dobiti dvogodišnje sadnice. Sadnice prodaje na području cijele Hrvatske te se već počelo s primanjem narudžbe za ovogodišnju jesenju sadnju. Proizvodi jedno i dvogodišnje sadnice. Sadnice nakon sadnje se mogu u kasnijim godinama formirati u željeni uzgojni oblik - grm ili stablo. G. R. STANKOVIĆ