Zemlje članice Europske unije dogovorile su se početkom ovoga tjedna zabraniti uvoz voća koje sadrži tragove klorpirifosa, insekticida koji se smatra štetnim za ljudsko zdravlje, izvijestili su diplomati EU-a. Odobrenje tog pesticida isteklo je u siječnju. Nakon tromjesečnog prijelaznog razdoblja, svako uvezeno voće s više od najmanje količine insekticida kojoj se može ući u trag, bit će zabranjeno prodavati u cijeloj Uniji.

Europski regulator za sigurnost hrane u kolovozu je utvrdio zabrinutost zbog "mogućih genotoksičnih učinaka, kao i neuroloških učinaka tijekom razvoja”, potkrijepljenu podacima koji ukazuju na učinke na djeci. Klorpirifos koriste poljoprivrednici kako bi spriječili insekte da ne oštete proizvode. Tragovi se često nalaze na uvezenom voću, poput naranči ili mandarina, iz zemalja poput Njemačke, gdje je ta tvar već odavno uklonjena s tržišta.

Stjepan Zorić, zamjenik predsjednika Hrvatske voćarske zajednice, kaže da se u Hrvatskoj do sada koristio taj insekticid i to u vrlo širokoj primjeni, odnosno ne samo u voćarstvu nego i u ratarstvu.

- U Hrvatskoj ga vjerojatno nema za kupiti, ali možda ga netko ima na zalihama. Poljoprivrednici će sada morati pronaći dobru zamjenu. Nama voćarima problem je što na police trgovačkih lanaca stiže voće i povrće iz zemalja poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije..., gdje su ta sredstva dopuštena, a nama su izravna konkurencija. Kontrola na granici postoji, ali ona se prema našim informacijama provodi metodom slučajnog uzorka, što smatramo da nije dovoljno - kaže Zorić, i dodaje da treba znati da kad je riječ o tretiranju poljoprivrednih proizvoda u Hrvatskoj, ono se provodi u znatno manjoj mjeri nego u drugim članicama EU-a. Primjerice, dodaje Zorić, jabuke proizvedene u Hrvatskoj prođu u prosjeku 15-ak tretiranja, a u Poljskoj i do čak 25 puta.

Hrvatska proizvodnja jabuka kreće se oko 100.000 tona, od čega dio ide za izvoz u Švicarsku, Dubai i neke zemlje EU-a, mandarina se proizvede oko 25.000 tona, a naranči znatno manje količine.

Kako doznajemo od pojedinih voćara moguće je da je cijeli lanjski urod voća, povrća i ostalog tretiran ovim sada zabranjenim sredstvom, a također smatraju da na zalihama postoji klorpirifos te stoga drže da će sigurno biti određen i rok moratorija dok se sve ne potroši.

Iz Ministarstva poljoprivrede navode da se "Sredstva za zaštitu bilja koja su registrirana u svakoj pojedinoj članici EU-a mogu koristiti u skladu s uvjetima primjene i ograničenjima navedenim na etiketi. Sredstva za zaštitu bilja na osnovi klorpirifosa i klorpirifos-metila koristila su se kao zemljišni insekticidi ili folijarno za suzbijanje velikog broja štetnika (kukaca i grinja) na raznim kulturama (pšenici, ječmu, raži, pšenoraži, zobi, uljanoj repici, krumpiru, mandarinkama, rajčici, vinovoj lozi, klementinama, kiviju…), kao i za tretiranje skladišnih štetnika u praznim skladištima i silosima, navode iz Ministarstva, i dodaju da su procjenom rizika kod razmatranja u postupku ponovnog odobravanja predmetnih aktivnih tvari identificirane zabrinutosti, jer se na temelju dostupnih informacija nije mogao isključiti genotoksični potencijal.

"Također, zbog činjenice da je genotoksični potencijal ostao nejasan, toksikološke referentne vrijednosti nisu se mogle utvrditi i provesti relevantne procjene rizika za potrošače. Nadalje, zabilježeni su učinci na razvojnu neurotoksičnost u dostupnoj studiji o razvojnoj neurotoksičnosti, a postoje epidemiološki dokazi koji pokazuju povezanost između izloženosti klorpirifosu tijekom razvoja i nepovoljnih ishoda neurorazvoja kod djece", ističu iz Ministarstva i dodaju da radi zaštite potrošača, voće, povrće i ostali biljni proizvodi koji se stavljaju na tržište ne smiju sadržavati ostatke klorpirifosa i klorpirifos-metila u količinama višim od dopuštenih maksimalnih razina ostataka pesticida za aktivne tvari klorpirifos i klorpirifos-metil.

Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i  hranu (HAPIH) navode: "Postupak odobrenja novih aktivnih tvari i produljena odobrenja postojećih aktivnih tvari provodi se na EU razini u skladu s odredbama uredbi i pratećim propisima. Također se provodi i postupak odobravanja sredstava za zaštitu bilja radi njihova stavljanja na tržište država članica EU-a. U Hrvatskoj izravnu primjenu Uredbe omogućilo je proglašenje zakona prema kojem je nadležna institucija i koordinacijsko nacionalno tijelo za provedbu Uredbe i Zakona te donošenje odluka (upravljanje rizikom), Ministarstvo poljoprivrede, dok su ovlaštene stručne institucije HAPIH-ov Centar za zaštitu bilja i Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) nadležne za provedbu ocjene dokumentacije i procjene rizika. Cilj je osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i životinja okoliša, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti ranjivih skupina stanovništva, uključujući trudnice, dojenčad i djecu. Pri tome je potrebno primjenjivati načelo predostrožnosti te se treba osigurati da aktivne tvari ili sredstva za zaštitu bilja koja se stavljaju na tržište nemaju štetno djelovanje na zdravlje ljudi ili životinja, ili okoliš“.

- Europska komisija donijela je uredbu o neproduljenju odobrenja aktivne tvari klorpirifos na temelju relevantne dokumentacije, 10. siječnja 2020. Naime, Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) objavila je dokument u srpnju 2019. iz kojeg proizlazi da nije dokazano da klorpirifos nema genotoksični potencijal. Studija nije bila pouzdana jer su neurotoksični učinci kod štakora utvrđeni i kod najniže ispitivane doze, što je otežano još i s epidemiološkim studijama koje isto ukazuju na mogući štetni učinak na neurorazvoj kod djece, navode iz HAPIH-a.