Nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama jedan je od težih problema sustava koji se godinama nastoji riješiti različitim izmjenama zakona i donošenjem niza pravilnika. Samo prošle godine Ministarstvu znanosti i obrazovanja prijavljeno je 125 slučajeva nasilja, međutim, s obzirom na neadekvatno vođenje evidencije taj broj je vjerojatno i veći. Upravo zato Vlada Republike Hrvatske donijela je Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama kojim se želi stvoriti bolji zakonodavni okvir prevencije, ali i kvalitetnija potpora učiteljima, djeci i roditeljima u borbi protiv ovog problema.

"Prema našim očekivanjima ovaj akcijski plan trebao bi dovesti do pomaka, jer je sveobuhvatan, definirani su jasni ciljevi i podciljevi s definiranim aktivnostima, odgovornostima i jasnim indikatorima. Važno je istaknuti kako pitanja nasilja u školama nisu samo u domeni sustava odgoja i obrazovanja, pa je logično da se nameće potreba međusektorske suradnje svih relevantnih tijela kako bi se prevenirali različiti oblici nasilja u školama. Uz propise iz sustava odgoja i obrazovanja za kvalitetno djelovanje u cilju prevencije nasilja u školama, značajni su i propisi drugih resora kao što su Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo za demografiju, mlade i socijalnu politiku, Ministarstvo zdravstva....“, poručili su za naš list iz Ministarstva obrazovanja. U akcijskom planu je, između ostaloga, navedeno i kako se uočava da se većina prijavljenih slučajeva odnosi na vršnjačko nasilje, odnosno nasilje među djecom i mladima u prostorima u kojima se održava nastava, ali i na ulici. Nasilničko ponašanje, tjelesne ozljede, tučnjave i verbalno nasilje najčešći su oblici nasilja, a u najvećem broju slučajeva žrtve su upravo učenici. "Iako egzaktni pokazatelji o pojavnosti nasilja u hrvatskom društvu i hrvatskim školama ne postoje, rezultati istraživanja provedenog u projektu Razvoj modela socijalno-pedagoških intervencija u osnovnoj školi Agencije za odgoj i obrazovanje (2015. - 2018.) na uzorku od 3457 roditelja i učenika u 43 osnovne škole pokazali su da u hrvatskim osnovnim školama probleme u ponašanju, među kojima su i različiti oblici nasilničkog ponašanja, manifestira najmanje 13 % učenika“, navode iz Ministarstva i ističu kako način prikupljanja podataka, kao ni vrsta podataka koji se prikupljaju, ne zadovoljavaju potrebe sustavnog praćenja pojave nasilja. "Uočeno je kako neke od škola ne ispunjavaju obrasce te je time dodatno otežano praćenje nužno za planiranje preventivnih mjera. Kako bi se stručni suradnici što više usmjerili na provođenje preventivnih programa i aktivnosti za sprječavanje nasilja u školama potrebno je s obzirom na to mijenjati i Pravilnik o tjednim i radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi i Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi“, poručuju iz Ministarstva.



Nezadovoljstvo donesenim planom iskazuju sindikalisti mahom ističući da su škole i do sada imale preventivne aktivnosti kada je u pitanju borba protiv nasilja te da će im ove izmjene donijeti više posla. "Oni su već izgubili volju ukazivati na dodatne poslove koji im se nameću", smatra Željko Stipić, predsjednik Sindikata Preporod, a s njime se slažu i u Sindikatu hrvatskih učitelja. "Uz određena dobra rješenja predviđena Akcijskim planom izvjesno je dodatno administrativno opterećenje zaposlenika. Zbog nezadovoljstva predloženim rješenjima, u prijedlogu Programa rada GSV-a za 2020. godinu, dodatno smo zatražili donošenje Smjernica o postupanju nakon počinjenja nasilja te prevenciji nasilničkog ponašanja prema učenicima i zaposlenicima. Također, ističemo kako naši prijedlozi o prevenciji nasilja prema zaposlenicima nisu uvršteni u ovaj plan", dodali su iz SHU-a. Ocjenu novog Akcijskog plana dala je i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, ističući kako očekuje da će provođenje ovog dokumenta dovesti do unaprjeđivanja prevencije i zaštite djece od svih oblika nasilja u školi. "Odgojno-obrazovni sustav zasad nema dovoljno ujednačene kriterije za evidenciju nasilja, evidencijski obrazac za prikupljanje podataka o nasilju u školi nije pojmovno pročišćen, a neke škole i nisu dostavljale podatke. Na to se upozorava i u Akcijskom planu za prevenciju nasilja u školama, što upućuje na to da je i samo Ministarstvo znanosti i obrazovanja svjesno da je pojavnost vršnjačkog nasilja veća od navedene brojke", kaže pravobraniteljica.