Poljoprivrednici zemalja članica Europske unije nezadovoljni su činjenicom da bi se preko njihovih leđa mogla prelomiti nesuglasja u vezi s preraspodjelom novog višegodišnjeg europskog proračuna koji se upravo dogovara na najvišoj razini EU-a i pod hrvatskih predsjedanjem Vijećem EU-a.

Upravo je to i bio razlog zbog kojega su se predstavnici ovog sektora te članice udruženja Copa-Cogeca, među kojima je i Hrvatska te Ceja (mladi poljoprivrednici), okupili u Bruxellesu prosvjedujući protiv smanjenja proračuna za Zajedničku poljoprivrednu politiku u proračunskom okviru za razdoblje od 2021. do 2027.


- Sredstva se smanjuju, ali obveze poljoprivrednika se povećavaju, osobito one za očuvanje okoliša. Osim toga, kroz ZPP također se pokušavaju pokriti rezovi iz kohezije te razvoj novih smjerova u energetskom sektoru, što može pomoći poljoprivrednicima, ali ni to nije moguće bez dodatnih ulaganja. Poruka Vijeću bila je da su poljoprivrednici ti koji nose najveći teret čuvanja okoliša i hranjenja ljudi, a sve više ljudi upravo odlazi iz toga sektora, jer se na njih stavlja teret koji ne mogu nositi bez jakog proračuna - pojašnjava Tajana Radić, zadužena za međunarodni razvoj unutar Hrvatske poljoprivredne komore, u čije je ime sudjelovala u prosvjedu poljoprivrednika u Bruxellesu.


Naglašava da je među europskim poljoprivrednicima zavladala velika zabrinutost zbog značajnog odlaska mladih iz sektora zbog čega i s pravom postavljaju pitanje "tko će za nekoliko godina uopće proizvoditi hranu za stanovnike EU-a".


Uz manjak u europskom proračunu izazvan izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva iz EU-a koji se za sedmogodišnje razdoblje procjenjuje na više od 75 milijardi eura, pojavili su se novi prioriteti financiranja iz europskog proračuna poput većeg ulaganja u istraživanje i razvoj, zaštitu okoliša, digitalizaciju, obranu, migracije... Komisija je stoga, s jedne strane, predložila povećanje nacionalnih doprinosa u europski proračun, a s druge velike rezove u dvije tradicionalne politike - koheziji i poljoprivredi.


U sadašnjem Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) za razdoblje 2014. do 2020., za poljoprivredu je bilo namijenjeno 383 milijarde eura. Za novo proračunsko razdoblje od 2021. do 2027. Komisija je predložila mnogo manje - 324 milijarde, dok je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel to povećao na 329 milijardi eura, što međutim i dalje znači veliki rez.


- Smanjeni proračun shvatit će se kao jasna poruka EU-a našim poljoprivrednicima. Poruka da se ne brine dovoljno o poljoprivredi, ruralnim područjima i o onima koji proizvode hranu koju jedemo - naglasio je Pekka Pesonen, generalni tajnik organizacije Copa-Cogeca.


Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović za Glas Slavonije izjavio je da su na prosvjedu sudjelovali jer se naši proizvođači nalaze na koljenima zbog uvoza i neurednog tržišta, agresivne depopulacije ruralnih područja, i različitih potreba u odnosu na razvijene članice sa suficitom u proizvodnji.

- Hrvatska je primjer drugim državama što se tiče okoliša, s više od 50 posto "natura područja" i visokom razinom bioraznolikosti, ali održivost i proizvodnja ispod svake su razine samodostatnosti. Mi se ne borimo s problemima visokoproduktivnih država, nego imamo problem nedostatka proizvodnje - kaže predsjednik HPK, dodajući da se našim poljoprivrednim proizvođačima nameću dodatni troškovi, istovremeno se smanjuje proračun iz prvog stupa za tri do četiri posto, a iz kompletnog ruralnog programa čak 15 posto. On smatra da nije problem prvi stup, jer Hrvatska do sada i tako nije ostvarila punu omotnicu, nego je problem smanjenje iz programa ruralnog razvoja. Upozorava da će značajnijim smanjenjem izdvajanja sredstava iz europskog proračuna za poljoprivredu doći do jačanja uvoza proizvoda iz trećih zemalja što bi, prema njegovu mišljenju, moglo dovesti do velikih problema.


Predsjednik HPK najavljuje da će njezini predstavnici i dalje sudjelovati u prosvjedima zajedno sa svim ostalim poljoprivrednicima svih 27 članica Unije, no da neće poduzimati slične korake na nacionalnoj razini, jer drži da je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković shvatio ozbiljnost problema u kojima bi se našli hrvatski poljoprivrednici.


- Premijer Plenković inzistira na dodatnoj pomoći Hrvatskoj jer smo mi najmlađa članica EU-a i članica koja jedina nije u cijelosti imala mogućnost koristiti više od jedne sedmogodišnje financijske perspektive. Uspijemo li dobiti i tih 300-tinjak milijuna eura, bit će značajnije nego ništa. HPK također inzistira da se dio novca namijenjenog ruralnom razvoju, a koje mi ne možemo iskoristiti, prebace na kohezijski fond - kaže Jakopović.


I zamjenik predsjednika HPK Matija Brlošić navodi kako se poljoprivrednicima nameće sve više novih uvjeta za zaštitu okoliša, ukidaju se sve više aktivna sredstva u zaštiti bilja, a dodatno se smanjuje proračun za sektor poljoprivrede.
- Naši poljoprivrednici imaju izuzetno malo saznanja o tome što se priprema kroz ZPP, zato mislim da bi bilo dobro da se s time upoznaju. Kako sada stvari stoje, čini se da će Hrvatska biti jedina zemlja koja neće dobiti punu omotnicu - zaključuje Brlošić.