Osijek
NAJVEĆA MASONSKA ZBIRKA U OVOM DIJELU EUROPE

Masoni u Osijeku od 1773.
Objavljeno 22. veljače, 2020.
U Muzeju Slavonije među masonskom je ostavštinom i tajna knjiga rituala

Iako Slobodni zidari Hrvatske imaju čak i svoju službenu mrežnu stranicu, a kao udruga su u službeni registar udruga upisani još 1997., u fokus javnosti iznova su došli ovih dana, nakon što je državni odvjetnik Dražen Jelenić, prije nekoliko dana, priznao svoje članstvo u toj udruzi, nakon čega je morao odstupiti s dužnosti. Ono što je javnosti možda manje poznato jest da je najveća zbirka povijesne masonske ostavštine u ovom dijelu Europe, a koju je moguće javno vidjeti, pohranjena u Muzeju Slavonije u Osijeku.

Riječ je o čak 410 predmeta, o kojima brigu vodi poznati osječki povjesničar umjetnosti i legitimni čuvar masonskog blaga, viši kustos Grgur Marko Ivanković (inače stalni kolumnist Glasa Slavonije). Zanimljivo je da je Muzej Slavonije ostavštinu posljednje osječke masonske lože dobio u baštinu još početkom Drugog svjetskog rata, ali predmeti spremljeni u zakovane sanduke završili su u jednom od muzejskih depoa te pali u zaborav. Ponovo će biti otkriveni i samim djelatnicima Muzeja tek 1994., kada je Muzej imao "generalno spremanje". Kada su djelatnici otvorili sanduke, nisu bili sigurni kakvi su se to predmeti uopće našli pred njima.

Zbirka otkrivena tek 1994.
- Osječka loža, pod imenom Budnost, djelovala je sve do Drugog svjetskog rata, jer poznato je kako slobodno zidarstvo ne djeluje u nedemokratskim društvima. U Njemačkoj su bili zabranjeni s dolaskom Hitlera na vlast i bili su svjesni da se takva ideologija primiče i nama te da je gotovo s djelovanjem, pa su svu svoju imovinu razdijelili. Zgradu u kojoj je bila posljednja loža, na Trgu baruna Trenka, poklonili su gradu Osijeku i u njoj su i danas brojne građanske udruge. Dio namještaja, predmeta i pribora darovali su Muzeju, a ostavština je službeno preuzeta od posljednjeg starješine lože Budnost, Andrije Krbavca, inače vlasnika Štamparskoga zavoda. Tadašnji je ravnatelj Muzeja, dr. Franjo Buntak, preuzeo i biblioteku sa slobodnozidarskom literaturom, koja datira još od 1780-ih godina. Kada su 1994. sanduci otvoreni, nije se odmah znalo o čemu je riječ. No kako smo se počeli interesirati što su uopće ti predmeti, brzo smo shvatili o čemu se tu radi. Ubrzo smo našli i popis o primopredaji, a raspitali smo se i kod drugih kolega. Najviše smo informacija dobili u Magyar Nemzeti Múzeumu u Budimpešti. Tako smo saznali da su naše pregače majstorske, ali i da su kožne torbice služile da se u njih odlože predmeti i nakit kada braća ulaze u hram. Naime, pri ulasku morao se skinuti sav nakit, sat i ukrasi kako se nitko ne bi isticao - priča Ivanković.

Posebnost osječke zbirke je što su u Muzeju sačuvane i knjige masonskih rituala.

- Postojanje slobodnozidarskih udruženja nikada nije bila tajna. Tako, primjerice, u Osječkom adresaru iz 1937. nalazimo adresu i broj telefona Slobodnozidarske lože. Tajna je samo čin obreda i tko su članovi. Mi imamo Knjigu rituala na njemačkom jeziku, koju je 1888. izdala Velika loža Ugarske. U Ritualu točno piše što gdje stoji, nacrtano je kako mora izgledati hram i tko gdje sjedi, tko što nosi i tko lupa čekićem, tko kada ustane, a tko sjedne. Zapravo, sve je poznato. Cijeli je taj obred ritualni čin, koji je možda nekom smiješan ili čudan - priča nam čuvar zbirke.

Na poziv i preporuku
Inače, najveći dio zbirke danas čini pribor za jelo, ali tu su i stupovi iz hrama, namještaj, staklenka iz temeljnog kamena sa spomen-spisom, mačevi, torbice i pregače majstora, naslonjač starješine lože, kutija za balotiranje.

- Slobodni zidar ne možete postati vlastitom željom, nego vas netko mora pozvati i preporučiti. Nakon što se odobri vaš potencijalni ulazak u ložu, svi članovi balotiranjem glasaju za vas. I to tako da svatko uzme jednu bijelu i jednu crnu kuglicu. Smatrate li da je budući član dostojan masonske lože, bijelu kuglicu ubacujete u bijelu posudicu, a crnu kuglicu u crnu posudicu. No ako mislite da osoba nije baš najbolji kandidat za slobodnog zidara, onda crnu kuglicu ubacujete u bijelu posudicu. Kada se kutija otvori, ako u dijelu s bijelim kuglicama ima crna kuglica, potencijalni kandidat ne može postati mason, jer očito netko od braće u njega nema povjerenje. To znači da vam čak ni poziv ili preporuka nisu dovoljni ako vas ne prihvate svi - objašnjava Ivanković.

Najstarija je osječka loža osnovana 1773. i djelovala je do kraja 18. stoljeća, kada je prestala s radom.

- Cijelog 19. stoljeća slobodnog zidarstva u Osijeku nije bilo. Tek krajem tog stoljeća utemeljena je Velika loža Ugarske i u tom e dijelu carstva počinju pretkraj 19. stoljeća ponovo razvijati lože. Osječki slobodni zidari bili su članovi zagrebačkih loža. Tek kada ih je u Osijeku bilo dovoljno, počeli su svoje djelovanje. Prvi su sastanci održani u plesnoj dvorani u Gradskom vrtu, a zatim u iznajmljenim sobama na drugom katu hotela Central. Braća su prvo djelovala kao vjenčić, a kada su stekla dovoljno majstora i kada je izgrađen hram, odnosno kino Urania, postali su loža. On se nikada nije nalazio u prostoru gdje je kino, nego u zgradi sa strane, gdje su danas prostori uprave Kinematografa. No na vrhu fasade nalazi se reljef sfinge, koja simbolizira čuvaricu tajne, a onima koji znaju čitati simbole jasno govori o čemu je riječ. Zgrade na kojima možete vidjeti masonsku simboliku današnja je zgrada Fine sa svoja dva velika stupa te zgrada u Strossmayerovoj ulici gdje je Viktor Axmann keramičke pločice složio u slobodnozidarskoj simbolici - objašnjava Ivanković.

Za kraj ga još pitamo misli li da slobodnih zidara ima i danas u Osijeku.

- Slobodnih zidara zacijelo ima i danas u Osijeku jer je to stečevina demokracije i civilizacije - zaključuje naš sugovornik.

Nefreteta Z. Eberhard
Tko su bili osječki slobodni zidari?
Inicijatori osnutka osječke slobodnozidarske lože Budnost bili su trgovac Mirko Hermann, liječnik, dr. Dušan Vranešević, odvjetnik, dr. Mosin Klein, arhitekt Viktor Axmann, ravnatelj kina Urania Antun Orel, veterinar Josip Haladi-Dietz, prokurist Stjepan plemeniti Zsille, vlasnik ciglane Emil Plazzeriano, bankar Šandor Sorger, profesor Adolf Herzer, vlasnik parne ciglane Ignat Natan Schullhof, ljekarnik Jani Govorkovich, trgovac Florian Stanetty, Akos Michels i Gaza Szabo. Zanimljivo je da su članovi masonske lože bili i neki Osječani koji nikada iz zagrebačkih loža nisu prešli u osječku Budnost, primjerice, graditelj Wilim Carl Hofbauer, kao i veliki promicatelj slobodnog zidarstva i zagovornik osnutka osječke Budnosti, veletrgovac Franjo Sedlaković, koji je poznatiji kao utemeljitelj Muzeja Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka, današnjeg Muzeja Slavonije. Umro je 1910., dakle dvije godine prije gradnje hrama u kinu Urania i utemeljenja lože Budnost pa nikada nije bio njezin službeni član.
PUN AUTOBUS
Zanimljivo je i da je u Budimpešti znatno manja zbirka od ove osječke, a u Zagrebu, gdje je djelovalo nekoliko loža, i to sa znatno dužom poviješću, u Povijesnom muzeju Hrvatske, imaju sačuvano samo desetak slobodnozidarskih predmeta. “Ne zna se gdje je nestala ostavština zagrebačkih loža. Moguće je i da postoji kod nekoga u privatnoj zbirci, a možda je i nestala s vremenom. Kada smo 2003. godine u Muzeju Slavonije napravili izložbu ‘Ostavština osječke slobodnozidarske lože Budnost’, u Osijek su ju došli posjetiti slobodni zidari iz cijele Hrvatske i svijeta. Znamo da su zagrebački slobodni zidari organizirano autobusom došli posjetiti ovu izložbu i decentno nam dali do znanja kako oni znaju o čemu se radi kod izloženih predmeta. Tom su nam prilikom čak i objasnili za što su služili neki predmeti za koje ni mi nismo bili sigurni. Nismo nikada imali neugodnosti sa strane slobodnih zidara zbog posjedovanja ili izlaganja ove zbirke, jer smo ju stručno obradili, prema uzusima muzejske struke, kao i svaku drugu muzejsku zbirku”, prisjeća se viši kustos Grgur Marko Ivanković.
Možda ste propustili...

DOM ZDRAVLJA NA RASPOLAGANJU 24 SATA

Prvi u EU-u testiraju u vašoj kući na COVID-19

KVALITETNA ONLINE RJEŠENJA NA EKONOMSKOM FAKULTETU

Crnković: Održali smo prve doktorske obrane na daljinu

PROBLEMI ZBOG OBUSTAVE POSLOVANJA AUTOŠKOLA

Kad sve završi, najveći će problem biti velike gužve

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana