Učionica
VIII. ZNANSTVENO-STRUČNOGI SKUP FILOZOFSKOG FAKULTETA

„Osnaživanje potencijala za preventivne aktivnosti u zajednici“
Objavljeno 23. veljače, 2020.
Koristi i rizici od upotrebe društvenih mreža: hod po tankoj žici između socijalne prihvaćenosti i problematične upotrebe.

Doc. dr. sc. Bojana Bodroža s Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Novom Sadu, u sklopu VIII. znanstveno-stručnoga skupa „Osnaživanje potencijala za preventivne aktivnosti u zajednici“, održala je pozvano predavanje iz područja socijalne psihologije na temu Koristi i rizici od upotrebe društvenih mreža: hod po tankoj žici između socijalne prihvaćenosti i problematične upotrebe.





Moje je polje istraživanja, odnosno ono čime se znanstveno bavim, socijalna psihologija i jedan dio mojega istraživanja vezan je uz društvene mreže. Proučavam ponašanje ljudi na internetu i društvenim mrežama i to je nešto o čemu sam govorila danas na predavanju. Predavala sam o prednostima koje ljudi imaju od društvenih mreža. Naglasak je bio i na mogućim rizicima koje donose društvene mreže. Nadalje, dotaknuli smo se i toga tko su rizične skupine korisnika društvenih mreža koje razvijaju problematične oblike ponašanja. S tim u svezi razgovarali smo o tome na koji se način može provesti prevencija te kako možemo reagirati kada se problemi pojave.
Koja je posebnost ponašanja na društvenim mrežama u kontekstu psihologijskih istraživanja?





Ljudi su na društvenim mrežama ono što su u realnom životu ili offline. Međutim, posebnost toga okruženja utječe na prilagodbu ponašanja. Ono što je drugačije na internetu u odnosu na offline svijet jest to što na društvenim mrežama može postojati anonimnost. Nema neposredne interakcije pa su ljudi dezinhibirani i osjećaju se slobodnije, odnosno ponekad čine stvari koje vjerojatno u stvarnom životu ne bi radili s obzirom na to da na društvenim mrežama nema kontakta s drugima. Samo okruženje u nekoj mjeri mijenja to kako će se pojedinac ponašati. Većina je ljudi ista i na društvenim mrežama i offline, ali na društvenim mrežama postoji neka veća sloboda najviše zbog toga što se ljudi osjećaju zaštićeno zbog zaštićenoga identiteta. Imaju čak doživljaj, iako zapravo nije ispravan, da neće biti odgovorni za postupke koje rade na internetu.

Jesu li tom anonimnijem, slobodnijem, pristupu skloniji mladi ljudi ili ne postoji dobna granica „problematičnijeg“ ponašanja da društvenim mrežama?





Nemam točnu informaciju ili istraživanje na koje bih se pozvala. Mislim da je ta anonimnost jednaka za sve, samo je pitanje tko će ju zlouporabiti. Ima i odraslih ljudi koji šalju prijetnje ljudima koji im se ne sviđaju, a postoje i mladi koji imaju određenu devijaciju možda samo na nekoj svojoj razini, u kontekstu onoga što je njima aktualno. Tako postoji i cyber nasilje, odnosno vršnjačko nasilje koje se odvija na društvenim mrežama, zlouporaba fotografija, izrugivanja i slično. Sve su to zlouporabe, samo je svaka na razvojnoj razini po čemu se razlikuju osobe i kontekst onoga što je za tu osobu aktualno.

U Hrvatskoj smo imali kampanju „Dislajkaj mržnju“ kojoj je bio cilj reći NE mržnji na internetu. Mislite li da su upravo društvene mreže pridonijele takvoj pojavi ili je moguće da je takva karakteristika postojala i prije, ali se razvojem medija za masovno komuniciranje otvorila i spoznaja o tom problemu?





Nasilje, i vršnjačko i svako drugo, postojalo je prije društvenih mreža. U pitanju je neko novo okruženje, ali mi se čini kako je ista količina cyber nasilja i tradicionalnog, offline nasilja. S obzirom na činjenicu da se bavim promatranjem općeg ponašanja na društvenim mrežama, ujedno promatram i te aspekte koji jesu problematični. Ovisnost se o internetu više se uglavnom ne koristi, nego se govori o ekscesivnoj ili problematičnoj uporabi društvenih mreža. Jednako tako, bavim se i drugim ponašanjima koja sama po sebi ne moraju nužno biti problematična – primjerice ekscesivno postanje selfija. To, samo po sebi, ne mora biti nešto loše, ali u nekim ekstremnim oblicima može nam sugerirati kako postoji kakav problem prilagodbe. Ono što znamo jest da su problemi u ponašanju na internetu posljedica nekih drugih osobnih problema. Oni nisu uzrok i to nije nešto što uzrokuje druge stvari, nego postoje pojedinci koji su socijalno slabije prilagođeni, a koji se onda iz te svoje neprilagođenosti ponašaju problematično.
Gordana Lesinger
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

REZULTATI JEDINSTVENE SVEUČILIŠNE STUDENTSKE ANKETE ZA AKADEMSKU GODINU 2018./2019.

Nastavnicima i suradnicima Sveučilišta u Osijeku studenti dodijelili do sada najvišu prosječnu ocjenu 4,652

2

ZNANSTVENA KNJIGA JASNE HORVAT I JOSIPE MIJOČ

Istraživački SPaSS predstavljen na Ekonomskom fakultetu u Osijeku

3

USPJEŠNA SURADNJA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE, PORTALA MEDIJSKAPISMENOST.HR I AKADEMIJE ZA UMJETNOST I KULTURU U OSIJEKU

Odabrani i predstavljeni najbolji studentski videouradci na temu govora mržnje i elektroničkoga zlostavljanja