Objavljeno 21. veljače, 2020.
"Imamo mnogo argumenta da bar dvije financijske perspektive budemo tretirani jednako kao i oni koji su u Uniji mnogo duže"
Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupili su se u četvrtak u Bruxellesu na izvanrednom sastanku na vrhu, koji bi mogao potrajati i nekoliko dana kako bi pokušali dogovoriti višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Iscrpljivanje
Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je po dolasku na samit kako pretpostavlja da većina čelnika zemalja članica EU-a dolazi na samit s konstruktivnim pristupom, ali i da je nemoguće predvidjeti koliko će sastanak trajati. "Isto tako osjećam i vidim u konzultacijama koje imam da mnogo zemalja želi neke promjene u prijedlogu predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela", rekao je Plenković. Ponovio je kako očekuje da Hrvatska bude tretirana kao i one članice koje su u Uniji mnogo duže, pa i u pitanju udjela nacionalnog sufinanciranja, koji je po prijedlogu Komisije podignut s 15 na 30 posto, a Michel sada predlaže 25 posto, što je i dalje previsoko i predstavlja veliko opterećenje za Hrvatsku.
"Imamo mnogo argumenta da bar dvije financijske perspektive budemo tretirani jednako kao i oni koji su u Uniji mnogo duže", rekao je Plenković.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel izjavio je kako je uvjeren da je u "sljedećim satima ili danima" moguće postići napredak u pogledu dogovora o višegodišnjem proračunu EU-a.
"Zadnji napori kada se radi na kompromisu uvijek su najteži, ali mislim da postoji pozitivna volja da se nastavi raditi, da se razgovara kako bi se donijela odluka", rekao je Michel.
Pregovori o višegodišnjem proračunu najteži su pregovori u Uniji koji se vode svakih sedam godina. Očekivalo se da će se Charles Michel poslužiti taktikom iscrpljivanja, odnosno ne dopustiti prekid sastanka dok se ne postigne dogovor. Češki premijer Andrej Babiš rekao je da je za svaki slučaj spakirao pet košulja, ako se samit toliko odulji.
Dogovor o VFO-u nikada dosad nije postignut iz prvog pokušaja, obično su trebala najmanje dva samita.
Podloga za raspravu koja je počela u četvrtak bio je prijedlog Charlesa Michela, koji je prošli tjedan predložio proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica. Riječ je o manjem iznosu u odnosu na prijedlog Europske komisije, koja predlaže 1135 milijardi eura, što je 1,114 posto BND-a.
240 eura po glavi
Michelov prijedlog je vrlo sličan onome koji je finsko predsjedništvo izradilo potkraj prošle godine. Michelov prijedlog veći je od finskog za 7,5 milijardi eura, točno onoliko koliko iznose predložena sredstva za Fond za pravednu tranziciju, koji je namijenjen za lakši prijelaz na zeleno gospodarstvo onim regijama koje su uvelike ovisne o fosilnim gorivima.
Pregovori o ovom VFO-u dodatno su otežani zbog činjenice da je Europsku uniju napustila Velika Britanija, jedna od velikih netouplatiteljica, zbog čega nastaje rupa u sedmogodišnjem proračunu od oko 75 milijardi. S druge strane otežani su primjerice i zbog potrebe za financiranjem novih prioriteta, poput zaštite vanjskih granica, obrane, većeg ulaganja u istraživanje i razvoj i migracija. Stoga je Europska komisija predložila povećanje doprinosa zemalja članica s jedne strane, a s druge smanjenje sredstava za tzv. tradicionalne politike, poljoprivredu i koheziju. To nužno dovodi do nezadovoljstva i jednog i drugog tabora.
Prema procjenama Komisije, državljani zemalja članica u sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014.-2020. izdvajaju u europski proračun 240 eura po glavi stanovnika godišnje, što je 66 eurocenti dnevno.
Hina/D.Pavlović
PROSVJED POLJOPRIVREDNIKA
Poljoprivrednici iz više zemalja, među kojima je bilo i hrvatskih, prosvjedovali su u četvrtak u Bruxellesu. "Poljoprivrednici i predstavnici sektora diljem EU-a prosvjeduju zbog smanjenja proračuna. Pred poljoprivrednicima su najveći izazovi u novijoj povijesti. Europa se okreće prema zelenoj revoluciji i očekivanja od proizvođača su prevelika", priopćila je Hrvatska poljoprivredna komora (HPK), čiji su predstavnici bili na prosvjedu. "Nemoguće je očekivati od sektora da bude vodeći u borbi protiv klimatskih promjena bez dodanih ulaganja. Proizvođači su na koljenima. Mladi su poslali poruke tko će hraniti EU ako se ugasi poljoprivreda", navodi HPK. Udruge poljoprivrednika u EU-u sva smanjenja izdvajanja za poljoprivredu smatraju potpuno neprihvatljivim.
KORISTI
Luksemburški premijer Xavier Bettel kritizirao je članice koje se protive većem izdvajanju u europski proračun. On kritizira to što se ne spominju koristi koje građani imaju od EU-a, navodeći kao primjer da su luksemburški građani više uštedjeli na ukidanju naknada za roaming u mobilnoj telefoniji, nego što plaćaju u europski proračun.
Pregovori o višegodišnjem proračunu najteži su pregovori u Uniji koji se vode svakih sedam godina