Dok su zajedničke prostorije u osječkim stambenim zgradama sagrađenim 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća nakon useljavanju prvih vlasnika bile skladišni prostor, ali i prostor za druženja, kuhanje zimnice i proslave, danas se u velikom broju objekata oko njih vode pravi ratovi. Mnogi su "preko noći" prestali biti "zajednički" pod sumnjivim okolnostima, a oni koji to na vrijeme nisu uočili, danas muče muku s povratom prava nad njihovim korištenjem.

Slučaj je to i u jednoj od stambenih zgrada na Jugu 2 u kojoj predstavnica suvlasnika već nekoliko godina pokušava dokazati da je jedna osoba nezakonito ušla u posjed dvije zajedničke prostorije, što je ostale vlasnike stanova stavilo u nepovoljan položaj.

"Riječ je o čovjeku koji u našoj zgradi ima više poslovnih prostora i stan koje je nadovezao na zajedničke prostorije. Nitko ne može osporiti da se radi o zajedničkim prostorijama jer ljudi koji u zgradi žive cijeli život kažu kako su im služile kao sklonište za vrijeme rata. Ja sam u zgradu doselila tek 2016. godine i kada sam postala predstavnica suvlasnika pokrenula sam, uz suglasnost svih, postupak etažiranja, koji je počeo otkrivati nepravilnosti. Nitko nije znao reći pod kojim je okolnostima zgrada ostala bez zajedničkih prostorija, neki nisu ni znali da se to dogodilo s obzirom na to da je jedna od njih zaključana i služi, očito, kao skladište, a druga je opremljena kao kafić, ali se ne koristi. Istraživali smo, na kraju angažirali i odvjetnika, te slučaj prijavili građevinskoj inspekciji. Dobili smo i nalaz višeg građevinskog inspektora da se sporne dvije zajedničke prostorije koriste nezakonito i trenutačno razmatramo što ćemo dalje", priča predstavnica suvlasnika sa Juga 2 te ističe kako činjenica da je jedan suvlasnik prisvojio zajedničke prostorije predstavlja problem ostalim suvlasnicima na više razina.

"Najprije najočitije - prostorije ne možemo koristiti, a potreba postoji. Zatim, u jednoj od tih prostorija nalazi se otvor za čišćenje dimnjaka, a s obzirom na to da je drugi u stambenom prostoru u potkrovlju, koji je nedostupan, dimnjačar nam već godinama ne može očistiti dimnjak. Tu je i potrošnja struje za te prostorije koju plaćamo svi mi jer su, navodno, te zajedničke prostorije za vrijeme rata prespojene na struju iz instalacija dizala te se na taj način tu struja još uvijek koristi. Potom se postavlja pitanje plaćanja pričuve. Pregledali smo dokumentaciju o zgradi i kvadraturi pojedinih suvlasnika i na svakome je papiru kvadratura, prema kojoj osoba koja je zaposjela zajedničke prostorije plaća pričuvu, drukčija! I to u rasponu od čak 80 kvadrata, što nije malo", zaključuje naša sugovornica.

S ovim slučajem upoznati su i u Zavodu za stanovanje, koji je upravitelj zgrade. Kažu da se prema njihovoj dokumentaciji ne vidi problem s vlasništvom. No da bi on "isplivao", nužno je do kraja provesti postupak etažiranja - koji je i prije znao u stambenim zgradama biti krunski svjedok za nepravilnosti u podjeli zajedničkih prostorija.

"Zavod u evidenciju vlasnika, odnosno suvlasnika, evidentira stambene i poslovne prostore na temelju izvatka iz zemljišnih knjiga ili knjige položenih ugovora. U konkretnom slučaju prostori se evidentiraju na temelju dostavljenih dokaza o vlasništvu - za jedan prostor na temelju izvatka iz knjige položenih ugovora, drugi prostor na temelju kupoprodajnog ugovora, a na temelju kojeg je i stečeno vlasništvo poslovnog prostora. Budući da na predmetnoj zgradi još uvijek nije izvršeno etažiranje, u ovom slučaju nije moguće utvrditi i provesti tko koristi zajedničke prostore, ako ih ima, i u čijem su posjedu", objašnjava direktor Zavoda Bojan Bodražić, te potvrđuje kako je velik broj zgrada u Osijeku u kojima se suvlasnici ne slažu oko korištenja zajedničkih prostorija.

"Upravljanjem stambenim zgradama nerijetko se susrećemo s problemima vezanima uz uzurpiranje zajedničkih prostorija. Kao upravitelj posredujemo u rješavanju takvih problema tako da suvlasnike upućujemo na provedbu postupka etažiranja stambene zgrade jer je to jedini pravilan i zakonit način na koji pojedini suvlasnik može ostvariti eventualno svoja prava koja smatra da mu pripadaju. Za provedbu istog postupka potrebna je suglasnost svih suvlasnika", kaže Bodražić, uz napomenu kako je postupkom etažiranja, ali isključivo uz suglasnost svih suvlasnika, moguće legalizirati posjed zajedničkih prostorija ako za to postoje zakonski uvjeti.