Novosti
RASPRAVA O VIŠEGODIŠNJEM PRORAČUNU EU-A

Drukčija preraspodjela novca između siromašnih i bogatih europskih regija
Objavljeno 20. veljače, 2020.
Europski čelnici pokušat će pronaći kompromis o višegodišnjem financijskom okviru

Zasigurno najteža bitka koja će se voditi unutar šestomjesečnog predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije bit će oko usvajanja novog proračuna EU-a, odnosno višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), za razdoblje od 2021. do 2027. godine. No prijepori zemalja članica oko visine proračuna nisu nikakva novost jer se i pri donošenju posljednjeg sedmogodišnjeg proračuna vodila dugotrajna rasprava i polemike. Za ovaj se ipak očekuje nešto više rasprava jer izlaskom Ujedinjenog Kraljevstva proračun Unije bit će manji za 12 - 14 milijardi eura godišnje.


Hrvatski premijer Andrej Plenković već je u samom početku otvaranja pregovora o proračunu dao do znanja da Hrvatska u njemu traži, rekli bismo, nešto povoljniji status u odnosu prema ostalim članicama jer naša zemlja jedina od svih drugih članica nije u cijelosti imala mogućnost koristiti više od jedne sedmogodišnje financijske perspektive. Plenković je, uz tu činjenicu, posebno naglasio da se vodi računa o zemljama s izraženim demografskim gubicima. Oba su njegova naglaska jasno izražena i u prijedlogu sedmogodišnjeg proračuna predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, koji je predstavljen krajem proteklog tjedna. Predloženi proračun predsjednika Vijeća EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine iznosi 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica. Taj je prijedlog identičan onome koje je finsko predsjedništvo predstavilo krajem prošle godine, iako je nešto veći, točnije za 7,5 milijardi eura. Riječ je naime o iznosu predloženih sredstava Fondu za pravednu tranziciju, namijenjenom europskim regijama ovisnim o fosilnim gorivima za lakši prijelaz na zeleno gospodarstvo. Međutim, taj je iznos proračuna nešto manji od onoga što je bio prijedlog Europske komisije, koja je ponudila 1135 milijardi eura, što je 1,114 posto bruto nacionalnih dohodaka.

Važno za Hrvatsku

Premda se u posljednjem prijedlogu Charlesa Michela manje novca nudi kohezijskoj politici i u odnosu prema još uvijek aktualnom višegodišnjem financijskom okviru, ono što je za Hrvatsku važno, a jasno je izraženo, je najava mogućnosti drukčije preraspodjele sredstava između siromašnijih i bogatih europskih regija. Sve regije s bruto nacionalnim proizvodom ispod 75 posto europskog prosjeka dobile bi više sredstava, a one čiji je BDP po glavi stanovnika iznad 100 posto europskog prosjeka izgubile bi sedam milijardi eura. Trenutačno su obje naše statističke regije, Kontinentalna i Jadranska, ispod predviđenih 75 posto europskog prosjeka. Dodatno nam u prilog ide i stajalište koje je ponudio predsjednik Vijeća EU-a da slabije razvijene regije u zemljama članicama koje su koristile samo jedno programsko razdoblje kohezijske politike imaju pravo na dodatnu alokaciju od 300 milijuna eura za svoje najmanje razvijene regije.


Za uvođenje ovog paragrafa najveće zasluge pripadaju upravo premijeru Plenkoviću, koji je kroz razgovore s čelnicima Europske unije predstavio poziciju Hrvatske kao najmlađe članice.


- Isto tako smo uvrstili i temu demografije, što je nakon predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen prepoznao i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a to je da postoje zemlje koje imaju problem s odlaskom dijela svojih građana u razvijenije članice i da se stoga pronađu odgovarajuća sredstva za demografsku politiku. No do povoljnog dogovora o VFO-u preostalo je još dosta posla. Idemo u dobrom smjeru, još ćemo pregovarati, zadaće su pred nama i Hrvatska i njezini građani zaslužuju da i idućih sedam godina imaju adekvatna sredstva jer je to bio i smisao našeg članstva u EU-u - rekao je Plenković najavljujući za izvanredni samit Europskoga vijeća koji u četvrtak počinje u Bruxellesu, na kojem će pokušati pronaći kompromisno rješenje za višegodišnji financijski okvir.


Važno je znati da se financiranje kohezije odvija putem strukturnih fondova i to sve pod budnim okom Komisije koja je zadužena za nadzor i kontrolu transparentnog korištenja sredstava te izvješća podnosi Europskom parlamentu i Vijeću.


Profesor dr. sc. Nikola Mijatović s katedre za financijsko pravo i financijsku znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu tvrdi da je kohezijska politika samo jedna od politika kojima se bavi EU.
Ujedinjena Europa

- Njezin je cilj osigurati skladan razvoj država članica i regija. U trenucima kada EU trpi ozbiljne udarce izražene kroz sigurnosnu i migrantsku krizu, usporeni rast gospodarstva, političke napetosti u svijetu i općenito neizvjesnost glede sutrašnjice te u konačnici i sam Brexit koji može biti poticaj drugim exitima, jasno je da EU, želi li održati aktualnom misao o ujedinjenoj Europi, mora nastaviti primjerena ulaganja na ime gospodarske i socijalne kohezije. Do sada je na ime kohezijske politike bilo okvirno dodijeljeno trećina proračunskih prihoda - kaže prof. Mijatović dodajući kako zbog svega navedenog o tom pitanju ne očekuje znatnija odstupanja u novom VFO-u.


Uz količinu dostupnog novca Hrvatskoj je od iznimnog značenja i pitanje iskorištenja ponuđenih sredstava.


Profesor visoke škole Effectus visokog učilišta Zagreb, dr. sc. Danko Špoljarić također smatra da nije realno očekivati znatnije smanjivanje financiranja slabije razvijenih država članica preko strukturnih fondova.


- VFO će biti usvojen za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a i to kao kompromis razvijenih država i "prijatelja kohezije". Vjerojatni ishod pregovora razvijenih i manje razvijenih država članica Unije je izmjena omjera financiranja projekata povećanjem udjela domaćih sredstava u odnosu prema primljenim sredstvima iz fondova - zaključuje Špoljarić.
No uoči summita ne ide sve baš tako glatko jer zemlje koje u zajednički proračun daju više novca predlažu da ne dođe do povećanja proračuna s obzirom na to da je jedna članica napustila EU. Predstavnici Austrije, Nizozemske, Švedske i Danske smatraju da jedan posto BND-a za proračun EU-a u brojkama znači još veći proračun nego što je bio do sada. Zajedno s Njemačkom to znači da ove četiri države u slučaju rasta zajedno bi plaćale više od 75 posto neto proračuna EU-a. Mišljenja su da novi proračun mora biti sukladan sadašnjim okolnostima, odnosno novoj veličini Unije.


Tomislav Prusina
300 mil. eura
MOGUĆA DODATNA ALOKACIJA MANJE RAZVIJENIMA
Danko Špoljarić

profesor visoke škole Effectus visokog učilišta Zagreb

Nije realno očekivati znatnije smanjivanje financiranja slabije razvijenih država članica preko strukturnih fondova. VFO će biti usvojen za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, i to kao kompromis razvijenih država i "prijatelja kohezije".
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana