Ekonomija
MLJEKARSKI SEKTOR U HRVATSKOJ I DALJE GRCA U PROBLEMIMA

U deset godina sa 670 pali na 450 milijuna litara mlijeka - upola je manje i mljekara
Objavljeno 19. veljače, 2020.
U SUHUH-u ističu da sadašnja proizvodnja pokriva samo 45 % samodostatnosti, a čak je 55 % uvoz

Desetljeće je već otkako mljekarski sektor u Hrvatskoj bilježi velike, uzastopne, padove, koji su, kažu proizvođači, počeli 2009./2010., nakon za njih zlatne 2008.Istovremeno, dok mljekari kretanja od 2009. nazivaju padom, u Ministarstvu poljoprivrede kažu da je u razdoblju nakon 2009. nastavljen prethodno započet proces restrukturiranja gospodarstava koja isporučuju mlijeko. Te, 2008., godine proizvodilo se 670 milijuna litara mlijeka. Bila je to najviša njihova proizvodnja, koja otada stalno pada. Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holsteina (SUHUH), đakovački farmer Branko Kolak, procjenjuje da je u deset godina ta proizvodnja pala sa 670 na 450 milijuna litara, koliko je iznosila lani, a 2018. bila je 470 mil. litara.
Broj proizvođača gotovo se prepolovio – prije pokleknuća sektora bilo ih je 9000, a sada ih je 4800. Danas već poput mantre zvuči (jedan od) razlog(a) zašto se to dogodilo; nakon što je država oživila Operativni program iz 2005. i masovno podizanje farmi, već ubrzo potom stvar se počela urušavati, jer priča je, kao i podignuti krediti, počivala na otkupnoj cijeni mlijeka od 4 kn/l... A mljekari i danas, deset godina poslije, zazivaju cijenu od tri kune.
- Tu cijenu možda imaju veliki proizvođači, no to su tajni ugovori. Ona je danas u otkupu prosječno 2,5 kn/l, pa i niža - kaže Kolak. Da, Ivan Klasnić iz Kobaša postiže cijenu od 2,42 kn/l, jer, kaže, cijena ne ide po kvaliteti, nego po predanim količinama.

Prisilna klanja

Hrvatsko mlijeko, čak 99 % njega, ekstra je klase, EU standard kvalitete, no mljekari i dalje bez odjeka zazivaju 3 kn/l, iako je pola litre flaširane vode, neprerađene sirovine koja se samo ulije u plastičnu bocu, (iznad) pet kuna. Upozoravali su na to u ovih deset godina mljekari bezbroj puta, ilustrirali to na svojim presicama bocama flaširane vode i mlijeka, zbog preniske cijene nepredano mlijeko prolijevali u kanale da bi upozorili na svu težinu stanja, no… To nezadovoljstvo 2012. prenijeli su i na ulicu, na velike prosvjede, prema mnogima bio je to posljednji ozbiljan prosvjed poljoprivrednika uopće u nas. Neki od vođa tog prosvjeda u međuvremenu su preminuli, a otkupnom cijenom mljekari ni dandanas zadovoljni nisu. Teren je to tada istovremeno ilustrirao propadanjem, zatvaranjem farmi, njihovim odlaskom na bubanj, bilo je teško očekivati da bi netko ondje nastavio istu proizvodnju, pa su farme prenamjenjivane u skladišta i sl. Dio proizvođača odustao je od proizvodnje, sve rasprodao, prešao u tov ili sasvim nešto drugo (poljoprivreda), a dio njih otišao raditi drugome, u inozemstvo. U nekada farmama načičkanoj Đakovštini danas je samo desetak većih proizvođača.
- Ostali su stali s proizvodnjom, preorijentirali se, otišli u mirovinu, na biro, pa i u socijalu - kaže Kolak. I on je u tih deset godina prepolovio proizvodnju, s nekada 3 sada je na 1,5 milijuna litara godišnje. - Mlijeko nije više kor moje firme, to su sada tov i zemlja - kaže čelnik SUHUH-a.
Nadalje, dio muznih krava završio je na prisilnom klanju, pa ih je danas, kaže Kolak, nešto više od 95.000. Referirajući se na razdbolje nakon 2009., u Ministarstvu kažu da uglavnom ovu proizvodnju napuštaju mala gospodarstva, s malim brojem grla i, posljedično, malim količinama isporučenog mlijeka.
- Najveći je pad u skupinama gospodarstava koja isporučuju do 10.000 kg mlijeka godišnje, a bilježi se rast udjela gospodarstava koja isporučuju više od 30.000 kg mlijeka godišnje - navode u resornom ministarstvu. I u Đakovštini su propali mali, s 10, 15, 20 krava; u posljednjem desetljeću proizvodnja mlijeka u tom se dijelu Slavonije prepolovila, a u najbolje vrijeme Đakovština je proizvodila oko 70 milijuna litara. Zapažanja s terena su da je najviše malih propalo u bjelovarsko-bilogorskom, križevačkom kraju. Najnoviji podatci Državnog zavoda za statistiku govore o padu proizvodnje kravljeg mlijeka, mlijeka za piće od 2010. do 2018. te blagom rastu kod mliječnih prerađevina, najviše kod fermentiranih proizvoda.
Čistimo Europu

Ako se proizvodnja mlijeka u deset godina sa 670 smanjila na 450 milijuna litara godišnje - što je s razlikom, što je sa samodostatnošću s tom sirovinom? Kolak kaže da je razliku pokrio uvoz, i to mliječnih prerađevina. - Jer trajno mlijeko, što je na lagerima po tek nešto više od 3 kn, nije mlijeko. Pravilnikom treba razgraničiti svježe mlijeko i prerađevine, što trajno mlijeko jest - ističe Kolak. Sadašnjih 450 milijuna litara mlijeka pokriva 45 % naše samodostatnosti, ostalih 55 % je, dodaju u SUHUH-u, uvoz. - Godišnje smo prije trošili i milijardu litara. Sada se puno uvozi sira, trajnog mlijeka, iz Francuske, Austrije, Češke. Čistimo Europu - kaže Kolak. U Ministarstvu podsjećaju i na utjecaj bolesti na govedarstvo, poput bolesti kvrgave kože (BKK) 2016.; država je kao prevenciju odredila preventivno cijepljenje. - U svrhu sprječavanja širenja BKK poduzeta je akcija cijepljenja goveda, što je za posljedicu imalo smanjenje proizvodnje i ograničenje prometa stokom - dodaju u resoru. Klasnićeve krave imale su dva uginuća, pobačaje. - Sve sam predao odvjetniku, no od Ministarstva i Inspektorata dobio sam da nije postojala šteta od cijepljenja, a ona je tu i nakon tri godine - kaže Klasnić. U Ministarstvu podsjećaju na mjere što (in)direktno pomažu govedarstvu, poput nacionalne neizravne potpore sufinanciranjem cijene plavog dizela, da je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu uvažena potreba stočara za većim raspolaganjem zemljom. Imaju prioritet zakupa. - Uzgajivačima goveda omogućeno je i ostvarivanje prava na zakup šumskog zemljišta. Donesena je odluka o ukidanju naplate dijela različitih troškova iz područja zootehnike - godišnje oko 17,2 milijuna kuna. Stupanjem na snagu Zakona o uzgoju domaćih životinja sve uzgojne udruge bile su u obvezi uskladiti svoj rad s novom regulativom, njih 21, od čega iz sektora govedarstva dva središnja saveza i četiri udruge. Svjesno novih uvjeta u kojim se nalaze priznate uzgojne udruge, Ministarstvo poljoprivrede u Proračunu RH osiguralo je za sufinanciranje njihova rada 2 milijuna kuna, gotovo 2,5 puta više nego prije. Pet priznatih uzgojnih udruga u području govedarstva javilo se na javni poziv i ostvarilo 520.000 kuna, kažu u Ministarstvu.
Na upit kakve su mu prognoze Kolak kaže: "Jedina zraka svjetla: čini se da su velike članice EU-a - Njemačka, Nizozemska..., počele padati i to će biti znak za uzbunu, a rezultirat će time da neće dolaziti do hiperprodukcije, da više nećemo biti skladište za njihove zalihe trajnog mlijeka, mlijeka u prahu, no to nije brzo. Ono što mi možemo napraviti jest promjena označavanja svježeg mlijeka i prerađevina, tj. pravilnika o kakvoći i deklariranju. Jedino to može spasiti sektor."
Suzana Župan
Kroz dvije mjere nepovratnih 195 mil. kn
U Ministarstvu poljoprivrede, govoreći o tome što je sve država u proteklih deset godina učinila za pomoć mljekarskom sektoru, proizvođačima mlijeka, navode kako je govedarskoj proizvodnji, uzgajivačima goveda dostupan niz potpora.

- Proizvođači mlijeka kroz proizvodno vezana plaćanja ostvaruju potporu za mliječne krave u kontroli mliječnosti, krave dojilje, a dodatno mliječne krave uključene su u potporu u iznimno osjetljivim sektorima. Kako bi se ublažile negativne posljedice pojave bolesti kvrgave kože, Vlada Republike Hrvatske pretprošle, 2018. godine donijela je Program potpore proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva (razdbolje 2018. – 2020. godine), u kojem je uzgoj goveda poduprt tijekom tri godine iznosom u visini od stotinu i devedest i pet milijuna kuna nepovratnih sredstava provedbom dviju mjera, a to su potpora za kupnju junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda i potpora za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica kombiniranih i/ili mliječnih pasmina goveda i teškoća koje se odnose na obnavljanje životinjskog blaga - odgovaraju na naš upit u Ministarstvu poljoprivrede.
ZNTP nije donio očekivane pomake
Proizvođači mlijeka, kažu, ne vide pomake s primjenom Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), koji je u punoj primjeni od travnja 2018. Među proizvođačima mlijeka dočekan je s puno očekivanja. Danas, godinu i pol poslije, kažu - ZNTP je više načelan, nije do sada donio pomake.. - Trgovine su i dalje pune lagera uvezenog trajnog mlijeka, koje adekvatnim praivlnikom treba biti jasno definirano kao prerađevina, no to ZNTP nije do sada napravio. Nadalje, tebalo je ukalkulirati u prodajnu cijenu mlijeka na polici i postotak za nas proizvođače. Jer mi za svoju litru mlijeka dobijemo prosječno 2,5 kn/l, a ono je na polici oko sedam kuna. Prerađivačima ide pet kuna. Ma neka litra bude na polici i deset kuna, no neka to bude kvaliteta definirana jasnim pravilnicima - kaže predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda Branko Kolak.
Povlaštene kamatne stope od 0,1 %
Na što uzgoj goveda može računati u mjerama PRR-a? To su mjere M4 Ulaganja u fizičku imovinu, M6 Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, M9 Uspostava proizvođačkih grupa i organizacija (u svrhu lakšeg izlaska na tržište stočarskih proizvoda financijski se podupire osnivanje i rad proizvođačkih organizacija u sektoru goveđeg mesa i mlijeka), M14 Dobrobit životinja i M17 Upravljanje rizicima (premije za osiguranje usjeva, životinja i biljaka). Među novijim aktivnostima naše poljoprivredne politike je i uvođenje financijskih instrumenata; u ovom slučaju omogućuju da su kroz program vlasnicima govedarskih farmi dostupni mikro i zajmovi malih vrijednosti uz povlaštenu kamatu od 0,1 % koji se sufinanciraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za RR: - Malo i to vrijedi kad je većina proizvođača već kreditno opterećena i ne može ostvariti te bonifikacije. Problem je što uz otkupne cijene proizvodnja ne može bez krediita. I da kredit dobijete džabe, problem je. Pod kreditom je nas 99 posto - kaže Kolak.