Hrvatska je uoči preuzimanja predsjedanja Vijećem Europske unije od Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (EGSO), koji u EU-u zastupa interese sindikata, poslodavaca i udruga civilnog društva, zatražila izradu mišljenja o nekoliko važnih pitanja što su i središnje teme našeg šestomjesečnog vodstva Unije. Uz pitanje proširenja, koje je stavljeno u fokus našeg predsjedanja, tu su politike migracija i demografije, ali i regulacije društvenih medija odnosno razvijanje medijske pismenosti i kvalitetnog novinarstva. Upravo o ovom posljednjem Europska unija traži zauzimanje oštrog stava zbog sve učestalijeg širenja lažnih vijesti.

Izradu mišljenja zatražilo je hrvatsko predsjedništvo EU-a koje je ovu temu izdvojilo kao jedno od područja u kojemu će mu EGSO-ov doprinos poslužiti kao orijentacija za buduća promišljanja i djelovanja. Tim je povodom održana konferencija na kojoj se raspravljalo o utjecaju informacijskih kampanja na izlaznost birača na nedavnim europskim izborima kao i načinu očuvanja demokratskog sustava EU-a. Pokazalo se da su Europljani sve više suočeni s poplavom lažnih vijesti, nekvalitetnim novinarstvom koje favorizira senzacionalistički pristup nad nepristranim izvještavanjem i sadržajima na društvenim mrežama filtriranima u skladu s nečijim komercijalnim ili političkim interesima.


- Europske institucije nedavno su poduzele izvanredne napore da dopru do građana, no prijetnje su snažnije nego ikada prije. EU mora puno odvažnije nastupiti da bi europsku demokraciju učinio otpornijom, zanimljivijom i prosperitetnijom za nove generacije - rekla je hrvatska članica EGSO-a Marina Škrabalo.


Kampanja Europskog parlamenta provedena za prošlogodišnje europske izbore pokazala se uspješnom jer je mobilizirano nešto više od polovine ukupnog stanovništva EU-a.


- Razloge uspjeha treba tražiti u fokusiranosti kampanje na lokalnu razinu, u vođenju računa o emocionalnim aspektima i identificiranju ideje za koju se vrijedi boriti, što je u ovom slučaju bila Europa. Shvatili smo da nije dovoljno ljudima davati informacije, nego trebamo s njima surađivati i uvjeriti ih da nam se pridruže - rekao je Stephen Clark iz Uprave za komunikaciju EP-a.


Utvrđeno je također da u sadašnjem medijskom kontekstu Uniji nije lako doprijeti do građana. Strateško plasiranje vanjskih ubačenih lažnih vijesti i srozavanje kvalitete novinarstva i nepristranog izvještavanja jednako su krivi za ugrožavanje prava građana da budu informirani.


Alexandre Alaphilippe iz EU DisinfoLaba, neovisne udruge za borbu protiv sofisticiranih dezinformacijskih kampanja uperenih protiv EU-a i njenih zemalja članica, upozorio je da je isto tako potrebno usredotočiti se na unutarnje aktere koji proizvode lažne vijesti, a što se često zanemaruje.


Politički diskursi i rasprave, međutim, u posljednjih nekoliko godina preselili su se na digitalne platforme, društveni su mediji postali glavna poprišta političkih bitaka i glavni izvor informacija za mnoge Europljane, ali i glavni krivci za širenje lažnih vijesti.


Ricardo Gutiérrez, glavni tajnik Europskog udruženja novinara, smatra pak da EU vrlo bojažljivo nastupa prema digitalnim platformama te ih ne prisiljava da išta poduzmu u vezi s dezinformiranjem.

- Twitter je poduzeo neke korake, no Facebook odbija uvesti bilo kakve mjere da suzbije lažne vijesti dok je upravo njega Reutersov institut za proučavanje novinarstva označio kao glavnog širitelja dezinformacija - rekao je Gutiérrez i naglasio da novinari u Europi nikad dosad nisu bili pod tolikim pritiskom, ustvrdivši da ih je ubijeno 14, a broj napadnutih mnogo je veći.


Pozvao je na uspostavljanje medijskog ekosustava koji je pluralistički, neovisan, ekonomski održiv i koji je u službi javnosti.


Predstavnica našeg predsjedništva Irina Zorić napomenula je da će Hrvatska razmotriti kako ovo EGSO-ovo mišljenje na najbolji mogući način uvrstiti u rasprave u Vijeću EU-a.


- Kako bismo zaštitili naše demokratske vrijednosti, posebnu ćemo pozornost pokloniti borbi protiv širenja lažnih vijesti, netolerancije i dezinformacija na digitalnim platformama - ustvrdila je Zorić.


EGSO-ovo je mišljenje također relevantno za Akcijski plan za demokraciju koji priprema Europska komisija. Plan će, među ostalim, uključiti i prijedloge za osiguravanje veće transparentnosti plaćenog političkog oglašavanja kao i financijsko podupiranje kvalitetnog ovinarstva.