Hrvatska je prije preuzimanja predsjedanja Vijećem Europske unije najavljivala da će jedan od fokusa politike koju će protežirati u idućih šest mjeseci biti proširenje Unije na zemlje zapadnog Balkana, odnosno otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković svoja je nastojanja obrazložio činjenicom da je proces proširenja iznimno bitan za transformaciju država koje nisu unutar EU-a, ali i za mir i stabilnost na jugoistoku Europe. Osim toga, taj je proces dobar vjetar u leđa tim zemljama za poduzimanje reformskih procesa i u pogledu demokratskih vrijednosti, jačanja pravnog sustava i stvaranja preduvjeta za funkcioniranje tržišnog gospodarstva. Hrvatska poznaje to područje, političke odnose i pitanja te ima jedinstvenu poziciju da kao zemlja koja je zadnja ušla u Uniju, razumije i dobro se sjeća procesa te može pridobiti povjerenje i poštovanje stanovništva Sjeverne Makedonije i Albanaca koji s nestrpljenjem čekaju datum početka pregovora.

Nakon što je u listopadu prošle godine raspoloženje unutar Europske unije prema proširenju bilo rezervirano jer su, prije svih Francuska te Danska i Nizozemska bile protiv otvaranja pregovora s Sjevernom Makedonijom i Albanijom, 5. veljače ove godine nova Europska komisija predstavila je svoj prijedlog za reformu politike proširenja, točnije, metodologije pristupnih pregovora sa zemljama zapadnog Balkana. Budući da je Pariz prošle godine blokirao početak pregovora tražeći da se prije toga promijeni metodologija pregovora i da Skopje i Tirana učine više u borbi protiv korupcije, sada je francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio da će podržati otvaranje pregovora ako Europska komisija u ožujku pozitivno ocijeni napredak tih država. Hrvatski premijer takav je stav ocijenio pozitivno riječima da je "Francuska pozicija evoluirala".

"Slijede dodatni razgovori s preostale dvije zemlje (Danskom i Nizozemskom) koje su imale rezerve i mislim da idemo u dobrom smjeru. Očekujem da će Unija dati zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije samita EU-zapadni Balkan 6. i 7. svibnja, u Zagrebu", poručio je Plenković.


Nakon toga Plenković je i na sastanku s makedonskim predsjednikom Stevom Pendarovskim i s Albinom Kurtijem, novim premijerom Kosova, obećao hrvatsku pomoć u institucionalnom približavanju EU-u, uključujući ukidanje viza za Kosovare.


Koliko je nakon Brexita važna ova tema proširenja Europske unije, najbolje potvrđuje i sastanak na neformalnoj radnoj večeri čelnika EU-a, predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepa Borrela te čelnika šest zemalja iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva, a koje su kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo. Plenković je kao premijer zemlje koja predsjedava Vijećem EU-a sudjelovao na tom sastanku održanom u sklopu priprema samita u Zagrebu ocijenivši ga dobrim i pravodobnim.

- Postigli smo da temu jugoistoka Europe pozicioniramo visoko na dnevni red institucija EU-a. Takve pripremne sastanke prije zagrebačkog samita najavile su Grčka, Austrija i Italija. To znači da smo mobilizirali članice EU-a za ovu temu do razine koja do sada nije postojala. Za nas je najvažnije da prije zagrebačkog sastanka riješimo pitanje otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, i nastojat ćemo da se takva odluka donese u ožujku - rekao je Plenković, dodajući kako želi da Komisija u Zagrebu predstavi snažan investicijski paket za zemlje jugoistoka Europe, da sastanci na vrhu između EU-a i zemalja iz toga područja budu bar svake dvije godine te da te zemlje postupno ispunjavaju kriterije za članstvo i podižu životni standard svojih građana, i na taj način polako idu prema članstvu u EU-u.


Zanimljivo je da se ovim posljednjim dokumentom Europska komisija politički argumentirano izjašnjava za proširenje. U njemu se prvi put potpuno jasno interpretira da je politika proširenja važno sredstvo za poticanje demokracije i da je uvjetovanje reformi glavno sredstvo te politike. Za dosadašnje politike proširenja to je novina, jer se sve temeljilo na principima jednoglasnih odluka. Komisija, naime, prvi put jasno daje do znanja važnost direktne komunikacije EU-a sa stanovništvom zemalja Zapadnog Balkana koji su stvarno zainteresirani za uspjeh eurointegracija. Istodobno obvezuje vladajuće političare da komuniciraju sa svojim građanima strateški cilj članstva u Europskoj uniji. Tu komunikaciju Komisija postavlja kao uvjet za proces proširenja.


Sve je više jasno da se Komisija poslužila kompromisom kojim želi istodobno smanjiti štetu za zapadni Balkan, ali i sačuvati obraz Macronu. Tako za razliku od pariškog prijedloga ovdje fokus nije stavljen na gospodarske reforme, nego na demokraciju.
"Mislim da će to biti jedna velika, pozitivna ostavština hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a za nama susjednih šest zemalja", ističe Plenković. Hrvatska je uspjela u reafirmaciji politike proširenja odmah na početku mandata nove Europske komisije, izjavio je.