Državni zavod za statistiku RH na Valentinovo je objavio statističke podatke o bračnim zajednicama u Republici Hrvatskoj.

Bilo da je riječ o tradiciji ili dobnoj strukturi, neke županije u Hrvatskoj prednjače prema broju sklopljenih brakova na 1000 stanovnika. Najvećom stopom sklopljenih brakova u 2018. mogu se pohvaliti Požeško-slavonska i Brodsko-posavska županija (6,1), a slijedi ih Vukovarsko-srijemska županija (5,9). Najmanju stopu sklopljenih brakova imala je Istarska županija (3,8). Osim učestalosti, s godinama se mijenjao i način sklapanja braka. U promatranom razdoblju od 2009. do 2018. raste broj građanskih, a smanjuje se broj vjerskih brakova. U 2009. godini 36,5 % brakova bilo je građansko, a prema posljednjim raspoloživim podatcima za 2018., taj je udio čak 49,9 %. U skladu s tim, u 2018. bilo je 50,1 % vjerskih brakova.

Statistika kaže da su vremenom prosječni ženik i nevjesta itekako ostarjeli. Prije više od pola stoljeća u bračnu zajednicu ulazilo se u ranim dvadesetima. U 1960. prosječna dob nevjeste pri sklapanju prvog braka iznosila je 22,6, a ženika 25,8 godina. U pedeset godina ta dob za oboje se povećala pet godina, pa je u 2010. prosječna nevjesta imala 27,3 godine, a ženik 30,1 godinu. U 2018. žene su u prosjeku stupale u brak s 28,7, a muškarci s 31,3 godine. No jedna je stavka desetljećima je ostala nepromijenjena. Muškarci i dalje stariji stupaju u brak te su u prosjeku gotovo tri godine stariji od svojih odabranica.

Bez obzira na razloge razvoda, činjenica je da je u posljednjih deset godina njihov broj u porastu. U 2009. zabilježeno je 5076 razvoda, zatim je taj broj s godinama rastao te je vrhunac dosegnuo u 2016. (7036 razvoda), nakon čega se godišnji broj razvoda počeo smanjivati, te je u 2018. zabilježeno 6125 razvedenih bračnih parova. Brakovi koji su svoj kraj u doživjeli u 2018. u prosjeku su trajali 14,9 godina, a supružnici su u prosjeku bili u ranim četrdesetima. Žene su u trenutku razvoda u prosjeku imale 41,0, a muškarci 44,2 godine. V.T.