Magazin
TEMA TJEDNA: PRORAČUN EUROPSKE UNIJE (II)

Mario Turalija: Ostvariti puni potencijal na lokalnoj razini
Objavljeno 15. veljače, 2020.

Vezani članci

TEMA TJEDNA: PRORAČUN EUROPSKE UNIJE (I)

Za Hrvatsku je kohezijska politika ključno pitanje

INTERVJU: DANKO ŠPOLJARIĆ

Kontrola povlačenja novca iz EU fondova vrlo je rigorozna

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO) najvažnija je Vladina institucija koja potiče mikro, malo i srednje poduzetništvo, preko financijskih instrumenata zajmova i jamstava te nepovratnih potpora - kaže Mario Turalija, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, te dodaje:
- U suradnji s nadležnim Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta potičemo poduzetništvo na nacionalnoj razini, obuhvaćajući sve županije. Očekivana je najveća apsorpcija sredstava u Zagrebu, stoga smo u okviru Vladina akcijskog plana Slavonija, Baranja i Srijem kao Agencija djelovali upravo u tom smjeru, što je vidljivo iz rezultata u posljednje tri godine. Rezultati povlačenja Europskih sredstava najveći su u Osječko-baranjskoj županiji, s time da su iz godine u godinu sve veći, što svakako očekujemo i u narednoj programskoj perspektivi. Sa županom Anušićem imamo izvrsnu suradnju i drago mi je da je inicirao povećanje postotka dodjele bespovratnih sredstava za realni sektor jer je to Slavoniji i Baranji potrebno.

RAZVOJ SLAVONIJE


Kad govorimo o članstvu RH u EU, kako biste ocijenili ukupne rezultate povlačenja novčanih sredstava iz fondova Europske unije? Jesmo li mogli bolje i više...?


- Samo u protekle tri godine Agencija je kroz različite programe poticanja poduzetništva potaknula više od 11 milijardi kuna investicija u više od 5000 poduzetničkih projekata, čime je stvoren preduvjet za otvaranje više od 16 000 novih radnih mjesta. Što se tiče Financijskih instrumenata zajmova i jamstava, inicijalna financijska omotnica nekoliko je puta obnavljana, isto tako prijave za dodjelu nepovratnih sredstava obrađujemo u rekordnim rokovima. Prema tome usudim se reći kako u Agenciji doista radimo punom parom, što su poduzetnici u protekle tri godine itekako primijetili.
Više od 85 % naših operativnih troškova više nije teret nacionalnog proračuna, intenzivno se bavimo umrežavanjima poduzetničkih potpornih institucija na terenu, povezujemo ih sa stranim partnerima i velika većina toga se događa uz potporu EU sredstava.


S tim u vezi - kakvo je stanje s povlačenjem EU sredstava u Slavoniji i Baranji, kao i u pojedinim županijama (broj sklopljenih ugovora, potaknute investicije, broj novih radnih mjesta...)? Koje su najzastupljenije djelatnosti koje se financiraju iz EU sredstava na području Slavonije i Baranje?


- Kao što sam rekao, u Slavoniji je vidljiv ogroman pomak u smislu povlačenja sredstava. Osječko-baranjska županija prednjači u povlačenju sredstava, unazad nekoliko godina stvara se jedna pozitivna poduzetnička klima koju svojim mjerama za poduzetnike prati i Osječko-baranjska županija kroz svoj Upravni odjel za gospodarstvo. Nedavno smo otvorili i HAMAG-BICRO ispostavu u Slavoniji kako bi bili još dostupniji poduzetnicima s istoka Hrvatske.
Nastavno na, HAMAG-BICRO je u protekle tri godine odobrio više od 21,9 milijuna kuna ESIF zajmova, čime su potaknute investicije od približno 23,7 milijuna kuna. Isto tako odobrili smo više od 28,1 milijun kuna ESIF jamstava, ukupne vrijednosti veće od 43,3 milijuna kuna. Preko Financijskih instrumenata zajmova za Poljoprivredu i ruralni razvoj odobreno je više od 26,4 milijuna kuna, ukupne investicije 28,3 milijuna kuna.
Osim toga ugovorili smo više od 190,3 milijuna kuna nepovratnih sredstava, ukupne vrijednosti projekata više od 358 milijuna kuna, potpisavši ugovor s više od 235 korisnika.
Ukupno gledano, putem financijskih instrumenata i nepovratnih potpora u Osječko-baranjskoj županiji u posljednje tri godine je stvoren preduvjet za otvaranjem više od 804 nova radna mjesta.
Kod nepovratnih potpora najviše su zastupljene metaloprerađivačka i drvna industrija, ICT te turizam. Dok je kod ESIF financijskih instrumenata najvećeg interesa imamo kod prerađivačke industrije, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, građevinarstva, administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti te prijevoz i skladištenje.

RAZVOJ I INOVACIJE


Otvoreni natječaji, natječaji u najavi, kakvo je stanje po tim aktivnostima?


- Trenutno financijsko razdoblje polako finaliziramo, u tijeku je provedba 17 natječaja. Ono što je preostalo su natječaji koji se odnose na istraživanje, razvoj i inovacije. Trenutno otvoreni natječaji su Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja - IRI2. Ovim će se Pozivom sufinancirati razvoj novih proizvoda i usluga, tehnologija i poslovnih procesa kroz povećanje privatnih ulaganja u istraživanje i razvoj, te jačanje kapaciteta poduzeća za istraživanje, razvoj i inovacije, kroz poticanje njihove suradnje s partnerima uključujući suradnju s organizacijama za istraživanje i širenje znanja. Osim toga otvoreni su još i Internacionalizacija poslovanja MSP-ova - Faza 2, Znakovi kvalitete, Certifikacijom proizvoda do tržišta te Inovacijski vaučeri za MSP-ove.
U najavi je poziv Integrator kojemu je cilj podržati suradnju MSP-ova kako bi stvaranjem novih inovativnih proizvoda i usluga uspostavili dobavljačke odnose s poduzećima Integratorima i postali dio njihovog lanca vrijednosti.
Također, preko više europskih projekata, kao što su EEN, BOND, PPI2INNOVATE, ODEON, KISS ME, B LIGHT potičemo rad poduzetničkih potpornih institucija u RH, pametnu proizvodnju, osnivanje hubova, povezujemo naše poduzetnike s inozemnim i slično.
Svakako pozivam sve poduzetnike da prate našu službenu internetsku stranicu www.hamagbicro.hr te društvene mreže kako bi saznali sve o mogućnostima koje su im na raspolaganju.

PODUZETNIČKI PULS


Premijer Plenković, u kontekstu RH predsjedanja Vijećem EU-a, naglašava važnost Kohezijske politike. Vaš komentar?

- Kohezijska politika podržava i potiče ujednačen i održiv teritorijalni razvoj za sve države članice Europske unije. Iz perspektive HAMAG-BICRO-a mogu reći da težimo upravo istom cilju na nacionalnoj razini. Preko projekta BOND - Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija, koji je pokrenut 2017. godine, nastojimo svim dijelovima Hrvatske pružiti iste mogućnosti kako bismo svim poduzetnicima olakšali pristup poslovnim znanjima, vještinama i informacijama ključnim za rast i razvoj poslovanja. Krajnji je cilj potaknuti sve dijelove Hrvatske da povlačenjem Europskih sredstava rastu i ostvare svoj puni potencijal na lokalnoj razini.


Zaključno - što je s pilot-projektom BOND - Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija (PPI) koji je pokrenut 2017. godine?


- Kroz projekt BOND uspostavljena je Mreža BOND koja objedinjuje 50 poduzetničkih potpornih institucija iz cijele Hrvatske. Također, uspostavljene su pilot-usluge koje uključuju standardizaciju usluge savjetovanja poduzetnika početnika, decentralizaciju usluga HAMAG-BICRO-a, mrežu mentora za poduzetnike, dijagnostičke alate za procjenu inovativnosti poduzetnika i podršku PPI-ima u savjetovanju u području društvenog poduzetništva.
U sklopu decentralizacije usluga HAMAG-BICRO-a, u rujnu 2019. godine, otvorena je ispostava HAMAG-BICRO-a u Antunovcu, kako bi slavonski poduzetnici na brži i jednostavniji način došli do potrebnih informacija. Na ovaj način, HAMAG-BICRO će moći izbliza osjetiti poduzetnički puls lokalne sredine, njihove svakodnevne nedoumice, ali i prilike. Također, rad u lokalnoj sredini osigurava personalizirani pristup svakom malom poduzetniku, što je krajnji cilj naše Agencije.
Trenutno je u tijeku priprema projektne prijave za nastavak projekta odnosno drugu fazu projekta tijekom koje će HAMAG-BICRO biti usmjeren na širenje dostupnosti svojih usluga poduzetnicima iz drugih hrvatskih županija, kao i na nadogradnju uspostavljenih te razvoj novih standardiziranih visokokvalitetnih usluga koje će biti na raspolaganju poduzetnicima putem poduzetničkih potpornih institucija. (D.J.

NATALIA ZIELINSKA

NEDOSTAJE SURADNJA PRIVATNOG, JAVNOG I NEVLADINOG SEKTORA

Euro Grant Konzalting (EGK) jedna je od prvih poljskih tvrtki u Hrvatskoj koja se bavi pripremom i provedbom EU projekata. No, s obzirom na to da smo već sedmu godinu na tržištu, bazirajući se na našem iskustvu, ali i mreži kontakata, razvijamo i usluge poslovnog savjetovanja te povezivanja poljskih i hrvatskih tvrtki - pojašnjava Natalia Zielinska, direktorica EGK iz Zagreba, te dodaje:

- Krenuli smo 2013. na samom početku provedbe ESI fondova u Hrvatskoj koristeći bogato poljsko iskustvo naših osnivača. Na početku smo se susreli s velikim razlikama i brojnim preprekama, no zahvaljujući strpljenju, profesionalnosti i predanosti naših zaposlenika, ali i povjerenju i dugoročnim partnerskim odnosima s našim klijentima, uspjeli smo u ovih sedam godina stvoriti jednu od najuspješnijih Hrvatskih tvrtki u domeni EU fondova.

U svom dosadašnjem radu ističete iskustvo Poljske u povlačenju sredstava iz fondova EU-a. Što iz toga iskustva može naučiti RH, i zašto RH još uvijek povlači premalo sredstava iz EU fondova?

- Da, osnivači su istaknuti poljski stručnjaci za EU fondove, vlasnici sličnih poduzeća u Poljskoj. Kolega Romanom i ja završili smo školovanje u Poljskoj. Osobno, diplomirana sam stručnjakinja za EU fondove, završila sam specijalistički studiji na Sveučilištu u Wroclawu. Mogu reći da prije svega nedostaje ta razina obrazovanja formalnog i neformalnog, ali kadrovska je politika u Hrvatskoj prepreka. Tek prije možda dvije ili tri godine počeli su se provoditi stručni programi za voditelje projekta, no pitanje je koliko su oni učinkoviti u nedostatku kadrova u javnom sektoru. Provedbena tijela imaju veliku fluktuaciju zaposlenika, zbog čega dolazi do organizacijskih poteškoća i, primjerice kašnjenja u isplatama. Na lokalnoj razini postojeći zaposlenici i nakon stručnog osposobljavanja nemaju često vremena paralelno voditi druge projekte uz svoje obveze, ili se kadrovska politika svodi na političke veze i zapošljavaju se ljudi bez adekvatnog znanja i iskustva. S druge pak strane uporno se ograničava utjecaj konzultanata. Kod određenih natječaja voditelji projekta moraju bit isključivo zaposlenici organizacija, što nije uvijek najpovoljnije rješenje, posebice kod malih udruga na ruralnim područjima. Uporno se smanjuje postotak prihvatljivih troškova za usluge konzultanata, forsira se rad regionalnih razvojnih agencija, što je potrebno, ali u sinergiji s privatnim sektorom.

Ta sinergija nedostaje ne samo u pripremi i provedbi projekta, nego i na razini programiranja. Kod određenih radnih tijela koja odgovaraju za pripremu ključnih programa iz EU fondova fale stručnjaci iz privatnog sektora, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavca pokušavamo što više biti uključeni u taj proces kako bismo dali svoje iskustvo i znanje stečeno u radu na konkretnim projektima, no iz nekih razloga to se ne prihvaća. To je jedan od prvih razloga zašto Hrvatska nije uspješna poput Poljske u procesu povlačenja sredstava, programi moraju biti usklađeni sa stvarnim potrebama na lokalnoj razini, što zahtijeva suradnju između privatnog, javnog i nevladinog sektora. U Hrvatskoj te suradnje nedostaje. Naravno, ključna razlika leži u samom sustavu koji je u Poljskoj decentraliziran, svaka županija ima svoj regionalni program. U Hrvatskoj imamo programe samo na centralnoj, državnoj razini. I tako isti pozivi vrijede za poduzetnike na otocima, na brdsko-planskim područjima, ili u urbanim aglomeracijama. A potrebe na razini županija drastično se razlikuju. Sami imamo urede u Zagrebu i Ogulinu, radimo s malim obiteljskim tvrtkama i s velikim kompanijama. Ponekad je sve to jako teško uklopiti u jedan natječaj.

REVOLUCIJA 4.0
Što se financija tiče, upravo je aktualan novi proračun Europske unije. Vidimo da je mnogo nesuglasica oko financijskih izdvajanja bogatih i onih siromašnijih članica EU-a… Kako to komentirate?

- Jedan od glavnih razloga nastale situacije je Brexit - Ujedinjeno Kraljevstvo pridonosilo je prosječno 12 do 14 milijardi eura godišnje u zajednički proračun, što izaziva smanjenje BDP-a po stanovniku u EU-u – što je istovremeno i ekonomski pokazatelj koji se koristi za raspodjelu strukturnih fondova. Zbog nastale situacije najviše su oštećene države poput Austrije i Danske, za koje Brexit znači povećanje članarine (za oko 10 %) u usporedbi s drugim zemljama. Upravo zbog toga više razvijene zemlje (Austrija, Danska, Nizozemska i Švedska), zagovaraju smanjenje proračuna za kohezijsku politiku te povećanje sredstava za inovativna istraživanja, znanosti i energetsku transformaciju. Prema prijedlozima Europske komisije iz svibnja 2018. godine, razina financiranja kohezijske politike u novom proračunu trebala bi pasti sa 63 na 41 milijardu eura. Države povezane s grupom prijatelja kohezije, ako su najveći korisnici tih mjera, na to ne žele pristati. Moj je osobni stav da u industrijskoj revoluciji 4.0, kojoj svjedočimo, sasvim opravdano dio financijskih potpora treba preusmjeriti na razvoj inovacija i konkurentnost gospodarstva. S druge strane ipak imamo zemlje poput Hrvatske koje su kasnije ušle u Uniju i još uvijek zaostaju po pitanju osnovne infrastrukture. Teško je izdvajati u obnovljive izvore energije kada u nekim naseljima još uvijek nema vodovoda ili kanalizacije. To su velike dileme, i sama s napetošću pratim razvoj događaja.

Pozdravljam najavljene reforme u sklopu kojih će poseban fokus dobiti urbane aglomeracije kao pokretači regionalnog razvoja, dok će korištenje sredstava na lokalnoj razini ovisiti više o tijelima lokalne vlasti.

U okviru proračuna, govori se i o transparentnijem korištenje novca iz kohezijske politike. Što to znači?

- Sustav raspodjele sredstava u okviru kohezijske politike bit će malo izmijenjen. I dalje će se temeljiti na kriteriju BDP-a po stanovniku, ali sada će uključivati i nove kriterije poput nezaposlenosti mladih, niskog obrazovanja, klimatskih promjena i aktivnosti povezanih s prijmom i integracijom migranata, što je donekle logično, s obzirom na neslaganje oko ovih tema između država članica. Osim toga veći broj kriterija bolje će odražavati lokalnu društveno-ekonomsku situaciju. Osim toga Komisija predlaže da se pojednostavi pristup fondovima uvođenjem istih pojednostavljenih pravila za sve države članice kako bi se olakšala provedba projekta na državnim razinama. Najavljeno je smanjenje administrativnog opterećenja i uvođenje jednostavnijeg postupka kontrola za poduzeća. Komisija također nastoji financiranje učiniti fleksibilnijim - nakon srednjoročnog pregleda moći će se prenijeti dio sredstava u posljednje dvije godine programa, što bi recimo sada bilo od velike koristi za Hrvatsku koja prema pojedinačnim osima ima neiskorištenih sredstava i ne može ta sredstva jednostavno raspodijeliti.

UBRZATI PROCESE
Zemlje okupljene u grupi "Prijatelji kohezije", a tu je i RH, traže da iznos novca za kohezijsku politiku ostane isti. Kakav po tom pitanju očekivati ishod, i što RH može očekivati od Proračuna i Kohezijske politike u idućem sedmogodišnjem razdoblju?

- Hrvatska prije svega treba počistiti svoje dvorište i ozbiljno analizirati tekuće razdoblje, identificirati najveće prepreke i nedostatke i krenuti u osmišljavanje učinkovitijeg modela.

Nije pitanje što će biti s novim sredstvima, nego što će se dogoditi s dosadašnjom alokacijom. Veliki broj poziva nije niti raspisan. Još uvijek smo na dnu liste prema pitanju postotka isplaćenih sredstava, još uz to prijete nam dodatne financijske korekcije. Trenutačno korekcije u prosjeku iznose oko 10 %, i pitanje je kako će se to utjecati na započete investicije. Tržište se drastično promijenilo u zadnjih nekoliko godina, slijedi pregled postignutih rezultata korisnika, kao i ispunjavanja zadanih pokazatelja. Neki su korisnici prije nekoliko godina planirali zaposliti desetke novih radnika kojih trenutačno nemamo na tržištu, a kašnjenja u isplatama i korekcije utjecale su na financijske rezultate koji su također predmet kontrole. Na današnji dan još deseci prijavitelja čekaju ugovore za projekte odobrene još u prošloj godini. Pitanje koliko će biti izvedivo provesti projekte do 2023. godine.

Potrebno je ubrzati procese dodjele sredstava i pojednostaviti pravila provedbe. Identificirati najveće pogreške, poput najbržeg prsta, povećati alokaciju za poduzetnike, pametnije programirati sredstva za razvoj ruralnih područja, nastojati decentralizirati sustav i uključiti veći broj stručnjaka iz raznih sektora. U suprotnom neće bit problem koliko ćemo sredstva imati na raspolaganju, nego možemo li uopće ista koristiti, i to pametno, na način da zaista pridonose koheziji, odnosno ravnomjernom razvitku cijele Hrvatske. (D.J.)

HRVOJE ŠIMOVIĆ

ANTIKOHEZIJA BI JAČALA ANTIEUROPSKE POLITIKE

U svom stručnom radu otprije 15 godina, pod nazivom "Proračun Europske unije", prof. dr. sc. Hrvoje Šimović sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, pomno je analizirao tada postojeći sustav proračuna Europske unije (EU), njegova obilježja i različitosti od proračuna nacionalnih država, posebice sa stajališta proračunskih prihoda i rashoda.

U tom i danas važnom i aktualnom radu, dr. Šimović također je analizirao sustav preraspodjele sredstava proračuna EU-a putem strukturnih fondova, što je dovodilo do različitih neto pozicija zemalja članica u korištenju proračunskim sredstvima. Cilj takvog sustava bio je, a i danas jest, postići što veću ekonomsku i socijalnu koheziju unutar Europske unije. Šimović u svom radu objavljenom u časopisu Financijska teorija i praksa (Vol. 29 No. 3, 2005.), dalekovido je upozoravao na to kako procesi proširenja EU-a i sastavljanje nove financijske perspektive izazivaju mnoge probleme u ispunjavanju tih ciljeva.

Zamoljen da prokomentira aktualnu situaciju oko proračuna EU-a, odnosno Sedmogodišnjeg financijskog okvira koji je na dnevnom redu RH predsjedanja Vijećem EU-a, dr. Šimović kaže:

- Proračun Europske unije nije se promijenio po pitanju veličine (iznosa mjereno u % BDP-a cijele Unije). I dalje najviše novca ide za poljoprivredu, ribarstvo i "klasične" stavke koje se lako mogu pratiti kroz povijest.

No ostatak alokacije mijenja se, odnosno fokus alokacije i programskih područja. To se više vidi na mikrorazini, odnosno na tome koje i kakve teme prevladavaju u povlačenju sredstava iz različitih fondova EU-a (fondovi su de facto mehanizam izvršavanja proračuna EU-a).

- Što se tiče kohezijske politike ona je politika ujednačavanja ekonomskih razlika između zemalja EU-a. Vrši se preko Kohezijskog fonda. Naravno da "siromašnije" zemlje (gledano prema prosjeku bruto nacionalnog proizvoda - BNP- po stanovniku) imaju interesa da zadrže taj "povlašteni" status. Naravno da su zahvaljujući kohezijskoj politici te zemlje, među kojima i Hrvatska, tzv. netokorisnici proračuna (više dobiju nego što uplate). Slažem se s izjavom da je kohezijska politika stara kao EU, i da bez nje Unija ne može funkcionirati. Mislim da bi se smanjenjem iznosa samo gubio smisao europejstva te jačale antieuropske politike primarno u novijim zemljama članicama.

- Što se pregovora oko novog sedmogodišnjeg proračuna Europske unije tiče, mislim da će biti nešto lakši i jednostavniji, jer u EU-u nema više Ujedinjenog Kraljevstva, koje je uvijek kompliciralo i koje je imalo poseban status (tzv. UK korekcija). Njemačku, Francusku i druge velike zemlje unutar Europske unije, uvijek je više smetala posebna pozicija UK-a nego "kohezijskih" zemalja. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike