Među svjetskim financijerima poznata je izreka: Kad središnja američka banka - FED, kihne (podigne kamatnu stopu), cijeli svijet dobije upalu pluća! Nakon panike stvorene oko koronavirusa navedena izreka mogla bi se parafrazirati: “Kad netko u Wuhanu kihne, cijeli svijet u strahu dobije upalu pluća!”.

Teorija determinističkog kaosa koja proučava kaotično ponašanje nelinearnih dinamičkih sustava i istražuje ekstremnu osjetljivost na početne uvjete, uvela je u znanost pojam “leptirov učinak” koji glasi: “Ako leptir zamahne krilima u Pekingu, on (u ekstremnim uvjetima, nap.a.) može izazvati uragan na Floridi!”. Prema principu “leptirova učinka” stvorila se panika na svjetskoj razini vezana uz pojavu koronavirusa čije manifestacije svakodnevno gledamo preko TV ekrana. Ljudi u skafanderima i liječničkim kutama izazivaju u nama užasan strah, jer nas podsjećaju na scene iz filma Wolfganga Petresona “Izvan kontrole” (Outbreak,1995.) i niz drugih, filmskih, ili stvarnih ugroza i pogibelji.

U prethodna tri tjedna oči i uši financijera, financijskih analitičara, bankara i žestokih momaka (brokera) s Wall Streeta te ostalih svjetskih burzi, bile su uperene u Svjetsku zdravstvenu organizaciju (WHO - World Helth Organization). WHO je nakon punih deset dana, u četvrtak, 30. siječnja ove godine, napokon proglasila izvanredno stanje i epidemiju koronavirusa 2019-nCoV kao opasnu za zdravlje ljudi te se istovremeno usprotivila uvođenju unilateralnih restrikcija koje su proglasile mnoge zemlje kako bi ograničile putovanje kineskih građana. Dr. Michael Ryan, izvršni direktor Svjetske zdravstvene organizacije, tom prigodom upozorio je kako uvođenje unilateralnih restrikcija predstavlja put u ekonomsku, političku i društvenu katastrofu.

Kako su svjetske burze, koje reagiraju i na najmanji “zamah leptirovih krila” kada su u pitanju strah i neizvjesnost na financijskom tržištu, reagirale na prethodno upozorenje? Katastrofičari su odmah zapitali može li stvorena panika biti okidač za novu recesiju u svjetskom gospodarstvu? Prema dostupnim podacima, od posljedica zaraze koronavirosom u svijetu je umrlo više od 700 ljudi. Usporedbom s podacima o smrtno stradalim od pandemije Španjolske gripe koja je 1918. godine usmrtila više od 40 milijuna ljudi, kada je na Zemlji bilo znatno manje stanovnika, odnosno s podacima Azijske gripe iz 1957. godine kada je stradalo oko dva milijuna ljudi te Hongkonše gripe iz 1968. godine (ah, ta 68. godina!), s približno 500 tisuća umrlih, ili Svinjske gripe iz 2009. godine s približno 600 tisuća stradalih osoba, dolazi se do racionalnog zaključka kako najnoviji strah i panika nisu opravdani. S druge strane, kad se vidjelo da su kineske vlasti u kratkom roku ubrzano “izolirale” jedan od svojih najvećih gradova - Wuhan, s više od osam milijuna stanovnika (što je na razini Londona, ili dva puta više nego što u Hrvatskoj živi ljudi), koji je središte provincije Hubei, to je izazvalo dodatnu paniku i strah kako tu nešto “ne štima”. Doda li se svemu uvijek izražena sumnja kako kineske vlasti nešto prikrivaju, i još različite interpretacije zagovaratelja teorije zavjera, uopće ne iznenađuje što je svijet postao dodatno histeričan i paranoičan. Kako je na sve reagiralo svjetsko tržište kapitala? Indeksi američkih i većine svjetskih burzi 15. siječnja ove godine dostigli su najviše razine u povijesti, jer se nakon iscrpljujućih pregovora potpisala prva faza sporazuma o trgovini između SAD-a i Kine. Tjedan dana kasnije, u medije su počele pristizati prve vijesti o zaraženim osobama koronavirusom u Kini. Tržište kapitala ima tu moć i prokletstvo da predviđa i prethodni zbivanjima u realnom gospodarstvu šest mjeseci do godinu dana unaprijed. Trgovanje i vrijednosti indeksa vodećih svjetskih burzi nisu previše “trzali” na pristigle vijesti o pojavi koronavirusa u Kini. Nakon početnih vijesti u prva dva dana svjetske burze su se malo zatresle, ali kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila izvanredno stanje, stvari su se na burzama stabilizirale i počele vraćati u normalu. To se najbolje vidi u grafikonima kretanja indeksa svjetskih burzi koji su početkom veljače spušteni na dno i nakon toga počele rasti i vraćati se u normalu.

Svjetske su financijske moćnike mnogo više zabrinule procjene investicijske banke JP Morgan o vjerojatnom usporavanju gospodarskog rasta Kine u prvom kvartalu ove godine, nego vijesti o koronavirusu. Najteži udarac glede panike zabilježili su ulagači na Šangajskoj burzi gdje su cijene dionica u dva tjedna pale za 7,5 posto. Srećom, burza u Šangaju nije trgovala u razdoblju od 24.01. do 03.01.2020. zbog kineske lunarne Nove godine koja se slavi u znaku štakora. Predah je omogućio ulagačima na burzi u Šangaju da racionalno donesu zaključke i izbjegnu paniku u trgovanju. Mnoge, većinom američke, multinacionalne kompanije koje posluju u Kini, odlučile su zatvoriti svoje proizvodne i prodajne pogone dok se situacija ne smiri kako bi se smanjio kontakt među ljudima i mogućnost prijenosa koronavirusa. Posljedice panike na svjetskoj razini, zasad, osjećaju tek dioničari u sektoru avioprijevoznika, brodarskih prijevoznika, turističkog sektora i sektora prodaje robe široke potrošnje. Najviše su pogođene američke kompanije i dioničari u sektoru robe široke potrošnje koje veliki dio prodaje ostvaruju u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta, ali su odlučile (kao primjerice Nike) zatvoriti svoje trgovine u Kini, što će utjecati na ukupne promete u 2020. godini. Zanimljivo da su američke dionice u sektoru zdravstva i zdravstvenih osiguranja u razdoblju panike počele bilježile rast cijene, jer su se povećale uplate po policama osiguranika. Europske tvrtke manje su izložene, jer u Kinu većinom plasiraju industrijsku robu, pri čemu su se djelomično na udaru našle dionice rudarskog i automobilskog sektora te sektora luksuzne robe. Financijski analitičari iza vijesti o panici izazvanoj koronavirusom prepoznaju pritisak i zahtjev moćnika s Wall Streeta da središnja američka banka - FED, dodatno smanji referentnu kamatnu stopu kako bi dala podršku rastu američkog gospodarstva do kraja godine i tako neizravno poduprla kampanju jednog od kandidata na predstojećim američkim predsjedničkim izborima.

Sve u svemu, svjetske burze ostale su uglavnom hladne kao špricer na vijesti i paniku stvorenu oko koronavirusa. U srednjem roku najviše štete zbog panike imat će kinesko gospodarstvo, jer će duže vrijeme slike liječnika u skafanderima s Tv-a i prateći strah izazivati i stvarati odbojnost kupaca prema kineskoj robi. To se već događa kod kupaca koji odbijaju preuzeti ranije naručene pakete iz Kine zbog straha od zaraze koronavirusom.

Panika nije ostavila značajnije posljedice na valutnom Forex tržištu. Euro i američki dolar ojačali su u odnosu na kineski juan. Posljedica je to odluke Kineske narodne banke o smanjenju ključnih kamatnih stopa kako bi se povećala likvidnost i ubrizgalo 240 milijardi USD u financijski sustav zemlje s ciljem da se podupre usporeni rast gospodarstva. Snažni momci s Wall Streeta šalju nam jasnu poruku - budite mirni, imamo mi mnogo težih problema od koronavirusa koji nakon godinu dana nitko više neće spominjati, niti će o njemu pričati. Svijet krupnog kapitala zasad je zdrav i još uvijek dobro stoji.