Protekle su se subote u veselu, bučnu, šaroliku pokladnu povorku Đakovačkih bušara slile najrazličitije, domišljate, originalne i tradicijske maske iz gotovo cijele Hrvatske, a stigle su i skupine iz Slovenije i Mađarske. U povodu te nadaleko poznate manifestacije razgovaramo s gradonačelnikom Marinom Mandarićem.

Što Đakovački bušari znače za Đakovo?

- Đakovački bušari najveća su pokladna manifestacija istočne Hrvatske, koja je ove godine 26. put oživila pokladne običaje, pjesmu, ples i ludost kroz ulice grada Đakova. Đakovački bušari su mjesto susreta prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Mjesto susreta kulture, različitosti i identiteta, o čemu najbolje svjedoče maske i običaji koji prenose tradiciju, život i razlike određenog područja. Ova manifestacija uključuje rituale, običaje, svetkovine i usmene tradicije. Ona prenosi povijest zajednice i klasnih razlika, kao i gospodarskih, ekonomskih prilika. Ovu manifestaciju smatramo i kulturnom jer promiče i njeguje maske i običaje koji su pod UNESCO-ovom zaštitom i zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Đakovština je područje poznato po dugoj pokladnoj tradiciji.

- Početkom veljače, kada zimska hladnoća okuje naš grad i sela, na ulicama se pojavljuju bušari. To znači da je vrijeme poklada, karnevala, te da uskoro dolazi korizma, vrijeme žalosti, odricanja i pokore. Zato prije tog dugog razdoblja treba izbaciti iz sebe sve ludosti koje nas opterećuju. U to pokladno vrijeme u naseljima Đakovštine maskirani bušari obilazili su po kućama i pred domaćinima izvodili kojekakve dosjetke i pjesme, a zauzvrat ih je domaćin kuće darivao. Potaknuti ovom tradicijom, 1994. godine u Đakovu je osnovan karneval, koji danas nosi ime Đakovački bušari.

Đakovo, ‘‘srce Slavonije", ponosi se raznovrsnim sadržajima, brojnim događanjima, manifestacijama, i privlači sve više posjetitelja. Jeste li zadovoljni posjećenošću Đakovačkih bušara?

- Ovogodišnji, 26. Đakovački bušari, prema reakcijama sudionika i posjetitelja, bili su, mogu slobodno reći, najbolji dosad. Od broja skupina, kojih je bilo 50 s ukupno 2242 sudionika, do gastrofesta pod nazivom Mrsna i nemrsna jela kroz poklade i korizmu, gdje smo imali 50 izlagača autohtonih i tradicionalnih proizvoda iz Slavonije i Baranje, do novog uređenja grada u povodu najveće pokladne manifestacije istočne Hrvatske – Đakovačkih bušara, koja zasigurno utječe na povećanje turističkog i ugostiteljskog prometa (350 sudionika noćilo je u Đakovu u smještajnim objektima, koji su dali povoljnije cijene smještaja za njih) na području grada, ali pridonosi i prepoznatljivosti turizma Slavonije i Baranje te predstavlja motiv putovanja u ovaj dio Republike Hrvatske.