Ministar financija Zdravko Marić najavio je prije dva dana izmjene pravilnika kojim bi se regulirala minimalna udaljenost kasina, automat-klubova i kladionica od odgojno-obrazovnih i vjerskih objekata, podsjećajući pri tome da je odredba koja je postojala u pravilniku 2012. godine gotovo ukinuta. Napomenuo je i kako se na to išlo i na temelju apela iz sustava obrazovanja, iz vjerskih zajednica, od pravobraniteljice za djecu, kao i od brojnih lokalnih čelnika, neovisno o njihovoj političkoj pripadnosti. Prema prijedlogu, spomenuti bi objekti trebali biti udaljeni od škola i crkava bar 500 metara.

Prema nedavno objavljenom istraživanju tima znanstvenica iz Laboratorija za prevencijska istraživanja s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, 9,4 posto osječkih srednjoškolaca odlazi u sportske kladionice. Zabrinjavajući su to rezultati istraživanja provedenog na 1703 ispitanika iz svih 15 osječkih srednjih škola koji jasno pokazuju da mladi ne samo u Osijeku već i u cijeloj Hrvatskoj imaju problem s ovom vrstom ovisnosti. Sebastian Šujević, ravnatelj Isusovačke i klasične gimnazije u Osijeku, smatra da su kockanje i klađenje velika pošast današnjeg društva, a ovisnost o njima svrstava se u red najtežih oblika ovisnosti uopće. "Ona je ukorijenjena u čovjeku više i od ovisnosti o alkoholu, drogama i različitim opojnim sredstvima, pa je upravo zbog toga svaki čin borbe i zaštite ranjivih društvenih skupina izuzetno važan. Problem ovisnosti o kocki mijenjao se i generacijski, pa je danas osim fizičkog klađenja, sve popularnije ono preko interneta koje ne ovisi o neposrednom dolasku u takav objekt. Međutim, i svi fizički oblici kladioničarskih izvora predstavljaju opasnost jer jednostavno mame i pozivaju na sudjelovanje u igrama na sreću, što je osobit izazov mladim ljudima koji su nerijetko pod utjecajem društva", ističe Šujević. Skupina je to, slažu se brojni stručnjaci, koja još uvijek nije sposobna zrelo i kritički odvagati svoje odluke, zbog čega joj vanjske okolnosti, poput lako dostupnih kladionica i kasina, predstavljaju izazov kojemu teško odolijevaju. Brojke od gotovo deset posto mladih s problemom kockanja nekome izgledaju malo, međutim to svakako nije tako, kaže dr. sc. Katarina Dodig Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Osijek, i dodaje da je riječ o alarmantnim podatcima. "Djeca mlađa od 18 godina prema zakonu ne bi trebala uopće imati pristup takvim mjestima, međutim velik su problem internet-kladionice, a činjenica jest da mladi danas imaju problem s kockom i ovisnošću. Osim toga, ovakav tip igara na sreću postoji i u najobičnijim kafićima u koje mladi danas svakodnevno zalaze, što bi također trebalo regulirati i kontrolirati. Odgovor na ovaj raširen društveni problem ne samo za mlade već i za njihove roditelje i obitelj jest edukacija i prevencija", zaključuje Dodig Ćurković.



Nove intervencije u propise pozdravlja i pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević koja podsjeća da je prethodnim izmjenama pravilnika brisana odredba koja je propisivala udaljenost kasina i automat-klubova od odgojno-obrazovnih i vjerskih objekata i koja nije smjela biti manja od 500 metara (pješačkim putem od ulaznih vrata kasina ili automat-kluba do prve najbliže točke građevinskog objekta obrazovne ustanove, bez obzira na ulaz). "Iz važećeg pravilnika tako proizlazi da bi se kasino ili automat-klub mogao otvoriti doslovno u dvorištu škole, što smatramo potpuno neprimjerenim i za djecu štetnim. Držimo da se ovakvim propisom djeci i mladima usađuje stav da su kockanje i klađenje nešto što je ‘normalno‘, uobičajeno, dobro i poželjno, a prešućuje da se zapravo radi o aktivnostima koje sa sobom nose rizik ovisnosti te posljedično niz negativnih posljedica na psihosocijalni, obiteljski i društveni život čovjeka", kaže Helenca Pirnat Dragičević i dodaje da je još u listopadu 2018. uputila Ministarstvu financija, kao stručnom nositelju izrade spomenutog propisa, inicijativu za izmjenu i dopunu spomenutog pravilnika, ali i Zakona o igrama na sreću u dijelu oglašavanja igara na sreću. "Predložili smo vraćanje odredbe kojom bi se propisala udaljenost poslovnih prostora kasina i automat-klubova od odgojno-obrazovnih ustanova, povećanje udaljenosti u odnosu prema prethodnom propisu, kako za kasina i automate tako i za kladionice, te proširenje primjene te odredbe, osim na redovne osnovne i srednje škole predložili smo da se propisana udaljenost odnosi i na druge odgojno-obrazovne ustanove, kao i sve druge ustanove i mjesta u kojima djeca organizirano borave, primjerice domove socijalne skrbi, dječja odmarališta, igrališta, igraonice te kulturne, zdravstvene, sportske i vjerske objekte", ističe Pirnat Dragičević. Iako konkretne podatke o kršenju odredbi i učestalosti maloljetničkog klađenja nemaju, zabrinjavajuće je, kaže pravobraniteljica, da je klađenje, unatoč zakonskoj zabrani, djeci ipak u praksi dostupno. "O tome doznajemo iz kontakata s djecom, kao i iz javno dostupnih rezultata istraživanja. Važno je osvijestiti da djeca mogu postati ovisnici o kockanju i klađenju te da ono predstavlja ozbiljan zdravstveni, ali i društveni problem koji zahtijeva punu pažnju roditelja, odgojno-obrazovnih i zdravstvenih institucija i društva u cjelini. Od neizmjerne važnosti su preventivne aktivnosti i programi kojima je cilj educirati djecu o rizicima, opasnostima i štetnim posljedicama kockanja i klađenja", smatra pravobraniteljica.