Objavljeno 13. veljače, 2020.
Prema tvrdnjama MZOS-a, izmjene zakona mogu se očekivati u trećem kvartalu 2020.
Nakon što je završio štrajk prosvjetara, kojim se osim povećanja plaća u sustavu obrazovanja tražio i bolji društveni položaj struke, pojavilo se i pitanje o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji kao jednom od zahtjeva štrajkaša. Riječ je o zakonu koji regulira i anonimne prijave nastavnika za čije se ukidanje zauzima velik dio prosvjetnih djelatnika. Kako nam je potvrdilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, donošenje novog zakona predviđeno je za treći kvartal ove godine.
Zloupotrebe
Iako nam nisu dali imena članova radne skupine koja radi na nacrtu novog zakona, iz Ministarstva kažu da se radi o njihovim predstavnicima te o predstavnicima Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, sindikata i školskim djelatnicima. Zanimljivo je da nitko od začetnika inicijative za ukidanje anonimnih prijava, podnesene i predane Ministarstvu još u rujnu, ne sudjeluje u donošenju novog zakona. Član je te inicijative i sindikat Preporod, čiji predsjednik Željko Stipić napominje kako su oni snažni zagovornici ukidanja anonimnih prijava. "Mi se zauzimamo za njihovo ukidanje jer su one poligon različitih manipulacija i zloupotreba bez obzira na to tko je taj koji koristi institut anonimnosti. Najčešće su to roditelji, međutim postoje slučajevi kad to učini kolega kolegi ili ravnatelj svom djelatniku, a kako se nerijetko radi o velikom broju prijava godišnje, one bitno utječu na rad nastavnika. Problem su i opetovane prijave protiv jednog nastavnika za koje je očito da ih prijavljuje ista osoba, pa, iako su već odbačene kao neutemeljene, inspekcija svejedno izlazi na teren. Na taj se način nastavniku ometa ne samo rad nego i mogućnost daljnjeg napredovanja u karijeri", kaže Stipić i dodaje da nastavnici svoj posao obavljaju imenom i prezimenom pa bi i svi oni koji imaju primjedbe na njega također trebali to reći bez skrivanja identiteta. "Svatko može napisati anonimnu prijavu, zbog čega ne bi bilo loše uvesti plaćanje pologa koji bi se oduzimao u slučaju neutemeljenih optužbi", smatra Stipić.
Viša savjetnica za odnose s javnošću u Agenciji za odgoj i obrazovanje Antonela Nižetić-Capković kaže kako oni vjeruju da će se najavljenim izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji riješiti problem anonimnih prijava. "Mišljenja smo da se ne bi trebalo postupati po svakoj anonimnoj prijavi, ali je svakako potrebno provjeriti svaku prijavu, posebno kada se radi o ugrozi prava djeteta ili njegove sigurnosti u školi. Na temelju postojećih zakonskih propisa Agencija za odgoj i obrazovanje u određenim slučajevima mora postupati po prijavi, bila ona anonimna ili ne. Novim zakonskim prijedlozima svakako na neki način treba onemogućiti zlouporabu anonimnog prijavljivanja", dodaje Nižetić-Capković.
Većina za ukidanje
Izmjene podržava i Sindikat hrvatskih učitelja, koji podsjeća da ih je predložio još u programu rada Gospodarsko-socijalnog vijeća za 2018. godinu, a navode i još neke manjkavosti zakona. "Mi smo inicijativu davno pokrenuli upravo zbog problema anonimnih prijava, no zakon ima još mnoge bolne točke, od kojih je jedna nepostupanje prosvjetne inspekcije kada dođe do određenih povreda kolektivnih ugovora. Sva su ta pitanja usko povezana, jer ako, uz ukidanje anonimnih prijava, zatražimo i sankcije za neutemeljene prijave, tada, prije svega, moramo jasno odrediti nadležnost prosvjetne inspekcije, kako zaposlenici ne bi morali snositi troškove za prijave koje ne budu usvojene", istaknula je Ana Tuškan, glavna tajnica u SHU-u, i dodala da se zloupotreba anonimnih prijava najčešće lomi preko prosvjetnih radnika. "Gotovo svakodnevno dobivamo pozive zaposlenika da su, zbog anonimnih prijava, šikanirani. Oni se moraju očitovati na navode koji su nerijetko neistiniti, klevetnički i vrijeđaju dostojanstvo zaposlenika, pa se oni, umjesto da se bave svojim poslom, radom s učenicima, moraju braniti od neutemeljenih napada koji vrijeđaju njihov ugled i nerijetko zdravlje", kazala je Tuškan.
U sklopu projekta EU-a "Jačanje socijalnog dijaloga u sustavu osnovnoškolskog obrazovanja" Sindikat hrvatskih učitelja napravio je istraživanje o uvjetima rada u Hrvatskoj, gdje se 85 % učitelja, 75 % stručnih suradnika te 75 % upravljačkog i administrativnog osoblja izjasnilo za ukidanje anonimnih prijava prosvjetnoj inspekciji.
Ema Nenadić
Ana Tuškan
glavna tajnica SHU-a
ZAŠTITITI IDENTITET PODNOSITELJA PRIJAVA
"Uz neutemeljene prijave postoje, naravno, i utemeljene prijave te je potrebno zaštititi identitet podnositelja kako ne bi imao problema zbog iznošenja nepravilnosti nadležnim tijelima", kaže Ana Tuškan, glavna tajnica u SHU-u, i upozorava na one zaposlenike koji su s pomoću anonimnih prijava do sada uspijevali prijaviti i riješiti mnoge nepravilnosti u školama, a koje se ne bi usudili prijaviti svojim imenom i prezimenom zbog straha da će njihovi podaci u manjim sredinama iscuriti te da će ih ravnatelji sankcionirati. "U tom je slučaju potrebno urediti jaku zaštitu identiteta podnositelja, a svako iznošenje odnosno ‘curenje‘ podataka o podnositelju zakon mora tretirati kao tešku povredu službene dužnosti, koja bi rezultirala, primjerice, izvanrednim otkazom glavnog inspektora (kao što je slučaj u Sloveniji). Nadalje, može se propisati i davanje novčanog pologa koji, u slučaju neutemeljene prijave, ostaje u proračunu, a sve kako bi se demotiviralo i sankcioniralo podnositelje koji zloupotrebljavaju taj sustav. No, da bi se taj dio precizno uredio, potrebno je, uz ukidanje anonimnih prijava, jasnije propisati koja je nadležnost prosvjetne inspekcije, da se ne bi događalo da zbog nepostupanja inspekcije (zbog povrede kolektivnih ugovora), zaposlenik, ni kriv ni dužan, puni državni proračun jer je njegova prijava odbijena u prvom i drugom stupnju. Naime, postoji nekolicina primjera gdje su takve prijave tretirane kao neutemeljene jer je prosvjetna inspekcija utvrdila da nije ovlaštena postupati, a došlo je do povrede kolektivnih ugovora", zaključila je Tuškan.
LANI 390 ANONIMNIH PRIJAVA
Ministarstvo znanosti i obrazovanja izvijestilo nas je da je tijekom prošle godine prosvjetna inspekcija zaprimila ukupno 1869 podnesaka za provedbu nadzora nad ustanovama, od čega ih je 390 bilo anonimno, a u njih 172 je pokrenut nadzor. U 82 anonimna podneska utvrđena je osnovanost navoda. Inače, prosvjetna inspekcija provodi inspekcijski nadzor vezan uz primjenu zakona u radu ustanova predškolskog i školskog sustava, zasnivanje i prestanak radnog odnosa, rješavanje pravnih interesa učenika i njihovih roditelja, kao i nadzor vezan uz primjenu pravila kolektivnih ugovora.
82
anonimne prijave su prošle godine bile opravdane, od njih 390, ističe prosvjetna inspekcija