DRENOVCI - U organizaciji Vukovarsko-srijemske županije, Udruge uzgajivača crne slavonske svinje Fajferica, Općine Drenovci, Poljoprivredno poduzetničkog inkubatora Drenovci i Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek održan je znanstveno-popularni skup "Crna slavonska svinja - doprinos zdravoj prehrani". Istaknuto je kako je hrana danas ponovo na prvom mjestu i bogate zemlje su one zemlje čiji stanovnici zdravo jedu i zdravo žive.Crna slavonska svinja je najbrojnija autohtona pasmina u RH čije brojno stanje kontinuirano raste s obzirom na visoki potencijal koji može ostvariti za domaće svinjogojstvo. Njeno meso je iznimne kvalitete zbog manjeg udjela zasićenih masnih kiselina pa sve više dobiva na važnosti u zdravstvenom smislu.

- Želimo skinuti stigmu sa svinjetine i svinjske masnoće kao loše, manje vrijedne i nezdrave hrane, i na temelju provedenih analiza potvrditi da je aminokiselinski sastav mesa crne slavonske svinje puno bolji nego kod drugih plemenitih pasmina i za ljudski organizam prihvatljiviji. I pojedina iskustva u liječenju malignih bolesti mogu se povezati s konzumiranjem svinjetine u smislu da oboljeli lakše podnose terapije i brže se oporavljaju – ističe Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu VSŽ-a. Upozorava na nužnost razvoja vlastitog genetskog potencijala na kojemu RH treba počivati i da nema razloga robovati plemenitim pasminama iz Europe.

- Mi se ne možemo natjecati s količinama proizvoda nego po kakvoći, masnoći i specifičnim svojstvima mesa i domaće pasmine su okolišno prihvatljivije, manje zahtjevne. Što je svinja tradicionalnija, to je i otpornija, ne traži vrhunske uvjete držanja, liječenja ni vrhunsku hranu, a time je i manje je neprihvatljivih sastojaka u hrani. Želimo stvoriti imidž o Hrvatskoj kao o zemlji gdje se dobro i zdravo jede – zaključuje Matić. Crna svinja ne može ići u intenzivan uzgoj i zato treba jačati i unaprijediti mala seljačka gospodarstva. Njezin je potencijal ogroman i hvalevrijedan i njome se trebaju pozabaviti znanosti i struka. O izazovima i prilikama uzgoja crne slavonske svinje govorio je doc.dr.sc. Boris Lukić s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek.

- U današnjim uvjetima tržišne konkurentnosti, potrebno je postaviti pitanje da li je moguće uzgajati ovakvu pasminu i postizati ekonomsku dobit. Suvremene pasmine i hibridi oprase u leglu preko 14 prasadi, ostvaruju dnevne priraste preko jednog kilograma, dok crne slavonske svinje oprase 7 - 8 prasadi, ostvaruju dnevne priraste manje od pola kilograma. Također, svinjske polovice kao proizvodi ne predstavljaju odgovarajući, dovoljno kvalitetan, ni tržišno konkurentan proizvod, stoga isključivo vrlo jasna strategija i ustrajnost u postizanju zacrtanih ciljeva, može doprinijeti standardiziranom i tržišno konkurentnom uzgoju crne slavonske svinje – zaključio je.

Prof.dr.sc. Marija Heffer s Medicinskog fakulteta Osijek održala je predavanje na temu "Promjena početne premise – kako smo od dijeta bogatih ugljikohidratima došli do dijeta bogatih mastima?"

Podsjetila je da je za liječenje dijabetesa, prije stotinu godina, prije inzulina, smišljena prva dijeta koja je produljivala vijek djece s dijabetesom tipa I. Smislio ju je dr. Russell Wilder, a sadržavala je 90 posto masti, 6 posto proteina i svega četiri posto ugljkohidrata.

Ublažavala je epileptičke napade i sve do pojave antiepileptika 1938. bila je jedini lijek. Povratak na njenu primjenu dogodio se 1993. kada je producent Jim Abrahams snimio film o njenoj učinkovitosti na primjeru vlastitog djeteta. Od tada se takozvana keto-dijeta počinje primjenjivati i za druge bolesti, a osobito neke tumore.

Personalizirana i precizna medicina 21. stoljeća dijetu uključuju u terapiju praktično svake bolesti, a keto-dijeta se pokazala zanimljivim oruđem u liječenju metaboličkih, tumorskih, autoimunih pa čak i mentalnih bolesti.