Novosti
KOLIKO JE OPRAVDAN STRAH OD GLOBALNE EPIDEMIJE?

Koronavirus dosad kriv za smrt tisuću osoba, a tuberkuloza ubije milijun i pol ljudi godišnje
Objavljeno 12. veljače, 2020.
Virus bi mogao biti obuzdan do kraja ljeta * Kinu će odugovlačenje s objavom skupo koštati

Od koronavirusa do sada je oboljelo više od 40.000 osoba u 27 zemalja svijeta, umrlih je više od tisuću.

To je, ukupno gledajući, nizak broj pogođenih bolešću, pogotovo ako ga uspoređujemo s brojem preminulih od, recimo, tuberkuloze, od koje svake godine oboli najmanje deset milijuna ljudi u svijetu, a umre ih 1,5 milijuna. Još više ljudi strada od dijabetesa i njegovih posljedica, pogotovo u Jugoistočnoj Aziji, gdje od dijabetesa boluje 60 % populacije. Također se općenito slabo u obzir uzimaju i javnozdravstveni problemi prouzročeni AIDS-om, hepatitisom, malarijom itd. No "prava" su vijest uvijek, manje-više, epidemije virusnih zoonoza, kao što je i ova trenutna u Kini, prouzročena koranavirusom.

Politička prijetnja
Naime, priča o takvim i sličnim virusima počela je 1976., kada se u tropskoj Africi pojavila ebola, koja se do danas proširila u devet zemalja svijeta, pri čemu je oboljelo 33.577 osoba, a umrle su 13.562, odnosno stopa je smrtnosti od nje 40,4 %. Slijedila je bolest prouzročena virusom nipah, koja se od 1998. pojavila u dvije zemlje. Od te je bolesti oboljelo 513, a umrlo 398 osoba, prema čemu je stopa smrtnosti od toga virusa najviša, 77,6 %. Zatim se, 2002., pojavio nezaboravni virus SARS, koji se proširio u 29 zemalja. Od njega je oboljelo 8096 osoba, a umrle su 774 te je tako imao stopu smrtnosti od 9,6 %. Znatno višu stopu smrtnosti, od 34,4 %, imala je bolest povezana s MERS koronavirusom, koji se pojavio 2012. i sa Srednjeg se istoka proširio u 28 zemalja. Odnosno, od MERS-a su od tada do danas oboljele 2494 osobe, a umrlo njih 858.

Što nam zapravo o zoonozama govore navedeni statistički podatci? Oni nam daju jasan odgovor da nabrojene virusne zoonoze i nisu tako velika prijetnja lokalnom i globalnom javnom zdravstvu. Jer prije svega pogađaju pretežno nerazvijene zemlje i zajednice u kojima živi stanovništvo kompromitiranog imunosnog sustava. Ali one jesu najveća prijetnja političkim sustavima i društvenim poretcima svagdje gdje se pojave kao epidemije. Jer u slučaju neučinkovitosti ili neprimjerenosti odgovora na epidemiološku krizu i paniku vlasti ulaze u rizik gubitka kredibiliteta, pa i legitimiteta. Pogotovo to vrijedi za paternalistička društva i države poput Kine, gdje vladajuća oligarhija vlada preko gospodarskog rasta i povećanja standarda, a opetovano uskraćuje opća prava i slobode svojih građana. Zbog toga su vlasti u Pekingu i oklijevale te nisu pravovremeno i odgovorno odgovorile na pojavu koronavirusa. Naime, službeni Peking je u strahu od loše javne percepcije, pretpostavljenih udara na proračun, trgovinsku razmjenu i svjetske političke i vojne kombinacije zapravo pokušao spriječiti izlazak i protok informacija o zarazi koronavirusom u javnost. Jer kako drukčije objasniti da je četrnaest dana trebalo vlasti u Pekingu da intervenira u vezi s koronavirusom, a čak trideset dana da prizna kako su učestale pojave upala pluća u pokrajini Hubei i u gradu Wuhanu imale veze s koronavirusom. Zbog čega je u tome razdoblju odugovlačenja više od pet milijuna ljudi otputovalo iz pokrajine Hubei i višemilijunskog glavnog grada Wuhana, šireći zarazu na sve strane. U pokušaju da isprave počinjenu pogrešku i smanje štetu, vlasti su, kada je sve već izmaknulo kontroli, pokrajinu Hubei, u kojoj živi 60 milijuna stanovnika, stavile u najveću karantenu u povijesti čovječanstva. Tako da je tamo, već poslovično prepoznat, kineski nadzor stanovništva dosegnuo neslućene razine i uvukao se u sve pore i intime društva. Što sada za rezultat ima općedruštvenu paranoju, i, posljedično, blokadu svih društvenih funkcija s pripadajućim izravnim i neizravnim troškovima. Pa je zbog toga prošlog tjedna središnja vlast u Pekingu bila prisiljena u financijsko tržište ubrizgati dodatnih 156 milijardi dolara kako bi spasila bankarski sustav i domaće tržište novca. No pitanje je hoće li to biti dovoljno, jer se i dalje po Kini zatvaraju prehrambeni i trgovački lanci, tržnice, tvrtke, restorani, škole, vrtići, mjesta javnog okupljanja te se zabranjuju sva putovanja. Svoj obol psihozi osim domaćih prijevoznika dale su i najveće zrakoplovne tvrtke poput Lufthanse, Swiss i Austrian Airlines tako što su obustavile sve letove za Kinu. Što će osim loše javne percepcije prouzročiti i goleme gubitke u gospodarstvu i turizmu ne samo u Kini nego i u cijelom svijetu.

Posljedice
Hrvatsku turističku zajednicu (HTZ) i Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) upitali smo za posljedice koje bi sva ta zbivanja mogla imati na hrvatsko gospodarstvo. Iz HTZ-a su nam, na pitanje hoće li zbivanja u Kini znatnije odrediti broj kineskih turista u Hrvatskoj, odgovorili: "Kada govorimo o izlaznom turizmu s tržišta Kine, negativne posljedice na putovanja bit će najizraženije za top deset odredišta kineskih turista, a riječ je o destinacijama koje se uglavnom nalaze u Aziji, poput Singapura, Tajlanda, Južne Koreje, Filipina i Indonezije. Kada govorimo o Hrvatskoj, prema podatcima sustava eVisitor, nakon odličnih rezultata ostvarenih u siječnju, kada je s kineskog tržišta ostvaren rast od oko 40 posto u dolascima i 20 posto u noćenjima, tijekom veljače bilježi se usporavanje prometa, što je posljedica sveobuhvatnih i strogih mjera koje je poduzela vlast u NR Kini s ciljem sprječavanja širenja virusa, kao što su, primjerice, i već određene zabrane putovanja za cijelu veljaču."

HTZ navodi da se, dugoročno gledano, s obzirom na to da kineski turisti u Hrvatskoj svoja putovanja najčešće realiziraju u razdoblju od sredine ožujka te s obzirom na dobre najave kineskih turoperatora i agencija, koji u ovoj godini bilježe rast potražnje za Hrvatskom od oko 20 posto, očekuje postupno normaliziranje turističkih tijekova iz Kine prema Hrvatskoj. "Podsjećamo da je prošle godine s tržišta Kine u Hrvatskoj ostvareno 494.188 dolazaka i 668.361 noćenje, što je rast od 23 % u dolascima i 22 % u noćenjima u odnosu prema 2018.", ističe HTZ.

HGK, pak, ističe kako je smanjenje broja letova razlog i ograničavanja prometa roba. "No, budući da se cijela situacija dijelom preklopila s praznicima zbog Kineske nove godine, koji su u Kini počeli krajem siječnja, a kada je prekid poslovnih aktivnosti kineskih tvrtki uobičajen, naše tvrtke koje posluju s njima još uvijek nisu uočile veće posljedice. One će biti vidljive ako se novonastala situacija oduži i zalihe roba ponestanu. One tvrtke koje dopremaju robu brodskim prijevozom također još nisu mogle osjetiti novonastalu situaciju. Za sada možemo potvrditi da su zbog novonastale situacije odgođeni svi sajmovi i događaji planirani za veljaču i ožujak, ali za događaje od travnja nadalje još nije poznato hoće li se održati", navode iz HGK-a. Dodaju kako utjecaj na kinesko gospodarstvo, a posljedično i na bilateralnu razmjenu između te zemlje i Hrvatske, ovisi o daljnjem razvoju situacije, odnosno o trajanju posebnih mjera uvedenih zbog širenja zaraze.

Kada je riječ o tome, podsjetimo da je uspostavljanje kontrole nad trostruko slabijom epidemijom SARS-a 2002. godine trajalo 270 dana, a gubitak se procjenjivao na 40 milijardi dolara. Sada se procjenjuje da bi karantena povezana s koronavirusom trebala završiti u prvoj polovini ožujka, a da će virus biti obuzdan do kraja ljeta.

Dario Majetić
bez POTREBE ZA AKTIVNIJIM MJERAMA
Ministar zdravstva Vili Beroš ocijenio je u utorak kako je epidemiološka situacija vezana uz koronavirus u Europi i Hrvatskoj zasad zadovoljavajuća, a na izvanrednoj sjednici Vijeća EU-a, koja će se održati u četvrtak, nastojat će se uskladiti mjere protiv koronavirusa na razini svih europskih država. U Europi su dosad od koronavirusa oboljele samo 43 osobe, a u Hrvatskoj ni jedna. “To nije broj koji bi u ovom trenutku prouzročio neke aktivnije mjere. Broj oboljelih ili umrlih od gripe nesuporedivo je veći pa nemamo takvih mjera. Treba iz sata u sat, iz dana u dan pratiti situaciju i poduzimati adekvatne mjere”, kazao je Beroš. “Slijedi izvanredna sjednica Vijeća EU-a u četvrtak, na kojoj ćemo probati uskladiti mjere koje će se provesti na razini svih europskih država”, najavio je ministar. Dodao je kako je ekspertna skupina Ministarstva zdravstva u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova na temelju analize zaključila da u ovom trenutku nema potrebe za restriktivnim mjerama na hrvatskim granicama. “Postoji samo nekoliko većih graničnih prijelaza na koja dolaze organizirano turisti iz Kine pa nema potrebe u ovom trenutku raditi druge restriktivne radnje”, ocijenio je. H
BEZ DIJELOVA
Japanski Nissan, korejski Hyundai i američko-talijanski Fiat-Chrysler najavili su obustavu proizvodnje automobila u pojedinim tvornicama zbog epidemije koronavirusa, koja je blokirala isporuku dijelova iz Kine. Kina je najveća proizvodna sila u svijetu i igra važnu ulogu u globalnom lancu opskrbe kada je u pitanju automobilska industrija, proizvodeći ključne dijelove i komponente. Brojni pogoni koncentrirani su u pokrajini Hubei, odakle je krajem prošle godine krenula epidemija koronavirusa.
“ZABORAVITE PROFIT, SPASITE ŽIVOTE”
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) otvorila je u utorak u Ženevi znanstvenu konferenciju posvećenu razvoju lijekova i cjepiva protiv koronavirusa. “Nadamo se da će jedan od rezultata ovog sastanka biti dogovor o izradi smjernica za istraživanje koje će okupiti znanstvenike i donatore”, rekao je na otvaranju predsjednik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus. Okupljeni znanstvenici iz medicinske struke i državni dužnosnici za javno zdravstvo na dvodnevnoj konferenciji nastojat će pronaći odgovore na nepoznanice u podrijetlu, prijenosu i liječenju bolesti izazvane novim sojem smrtonosnog koronavirusa. Tedros je pozvao znanstvenike da surađuju u dijeljenju otkrića. “Objave radova, patenti i profit sada nisu važni. Sada je važno zaustaviti širenje bolesti i spašavati živote”, rekao je i naglasio: “Sada je bitna solidarnost, solidarnost, solidarnost.” “To je posebno važno kad je riječ o razmjeni uzoraka i sekvenci”, rekao je Tedros i poručio: “Da bismo pobijedili epidemiju, moramo biti otvoreni i ravnopravno dijeliti informacije, pošteno i ravnopravno.” WHO je istaknuo da 168 laboratorija diljem svijeta trenutno provodi testove s ciljem pronalaska lijeka protiv te smrtonosne bolesti. Prva smrt izazvana virusom 2019-nCoV dogodila se u prosincu u kineskom gradu Wuhanu, žarištu epidemije, a bila je objavljena 11. siječnja.
konferencija
EU U ČETVRTAK USKLAĐUJE MJERE
Možda ste propustili...

U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI 14 OBOLJELIH

Šest osoba hospitalizirano u OŽB Vinkovci

UNATOČ PANDEMIJI POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA MORA IĆI DALJE

U pet slavonskih županija propusnice je zatražilo i dobilo 4650 OPG-ova

Najčitanije iz rubrike