Kultura
13 RADOVA NA DRAVA ART BIENNALU

Komuniciraju, provociraju, kritiziraju i promišljaju vodu
Objavljeno 8. veljače, 2020.
Među odabranim autorima uvijek je i neko osječko ime, ove godine Mario Čaušić

Peteročlani kustoski tim - Ana Kovačić, Helena Kušenić, Valentina Radoš, Tanja Špoljar, Maša Zamljačanec - odabrao je 15 radova za izložbu Drava Art Biennale 2019. Već se drugi put, nakon izložbe u Galeriji Koprivnica, izložba predstavlja i u osječkom Muzeju likovnih umjetnosti. Pod budnim je kustoskim okom više kustosice Valentine Radoš izložba postavljena u tri prostorije u prizemlju i otvorena u četvrtak, 6. veljače. Gotovo cijela se izložba (13 od 15 radova) može pogledati do kraja veljače. S obzirom na to da je u nazivu izložbe Drava i da je usko vezana uz Osijek, ne čudi da se među odabranim autorima uvijek nađe i neko osječko ime. Ove godine to je Mario Čaušić. Osim njega, autori koji su komunicirali, provocirali, kritizirali i promišljali vodu i njezine uloge su i Bojan Koštić, Bojan Krištofić, Elena Štrok, Gildo Bavčević, Iva Džaja, Marina Đira, Mario Romoda, Andro Banovac, Matej Nišević, Sunčana Brkulj, Marijan Crtalić, Josip Ivančić PiNO, Ivan Tudek i Ivana Kutuzović.



Kratak prekid

DAB je plod međuinstitucionalne suradnje Muzeja grada Koprivnica i MLU-a. Koprivničani ga organiziraju kontinuirano dugi niz godina, uz kratak prekid, a posljednjih nekoliko izdanja vode kustosica Helena Kušenić i muzejska pedagoginja Maša Zamljačanec. U timu su i Tanja Špoljar iz Ateljea Koprivnica, Ana Kovačić iz Zagreba te Valentina Radoš iz Osijeka. Na otvorenju su bili ravnatelj Muzeja grada Koprivnice Robert Čimin i viša kustosica Helena Kušenić.


- U Koprivnici je izložbu publika sjajno popratila, a bilo je i mnoštvo popratnih sadržaja (tribina, performansa, šetnji po gradu uz vodu, razgovora...). Kod nas će tijekom veljače sigurno biti stručnih vodstava. Od odabranih radova dva nisu postavljena kod nas iz tehničkih razloga. Izložba predstavlja presjek uglavnom mlađih hrvatskih autora i autorica koji se bave problematikom vode, što je središnja tema DAB-a - pojasnila je kustosica Radoš.


Ljudsko pravo na čistu vodu, tko je ‘vlasnik‘ vode, je li ona javno dobro ili nije - samo su neke od niša ove krovne teme. Svake godine kroz natječaj kustosi nastoje unutar velike teme usmjeriti autore na neko uže područje.


- Dotiču se i industrijalizacije i njezina utjecaja na vodu, opskrbe vodom i čistoće vode, toga tko vodu ima, a tko nema i kako mi na sve to u društvu reagiramo i s tim živimo... Voda je vrlo zahvalna i potentna tema i umjetnicima koji stvaraju može biti kreativni impuls, što je i ovo izdanje DAB-a pokazalo. Umjetnici su se izražavali u raznim tehnikama, od crteža, grafika, skulpture, instalacije, videa, fotografije, performansa. Ove godine jedino nema klasičnog slikarstva... U propozicijama natječaja i jesu dopuštene sve tehnike, što umjetnicima mnogo znači, jer im daje širok dijapazon i svi se mogu naći unutar teme - dodaje Radoš, sretna što su sadašnja voditeljica Helena Kušenić i Maša Zamljačanec (koje su manifestaciju na neki način revitalizirale) upravo Osječane i MLU uključile u ovu, kako ju Radoš ocjenjuje, uistinu dobru priču.
Zanimljiv koncept

- DAB se bavi temom kojom se umjetnost može i treba baviti. Uz lokalnu povijest, voditeljice su smatrale da je dobro sve to proširiti. Osijek, kao grad na Dravi, bio im je stoga vrlo zanimljiv, a i meni se taj koncept učinio vrlo zanimljivim kada su me kontaktirale prije tri-četiri godine - kaže Radoš s nadom da će suradnju i nastaviti.


Na prethodnom izdanju DAB-a, otvorenom u Koprivnici 2017., izlagala je Đakovčanka Kristina Marić, a autorski zapravo pokriva cijelu Hrvatsku, od Splita i Istre pa do istočne Hrvatske.


Kako Drava ne protječe samo kroz Hrvatsku, postavlja se pitanje može li se i treba li u DAB uključiti i ostale zemlje kroz koje protječe.
- Mislim da bi bilo lijepo. Definitivno to jest nešto za razmišljanje u budućnosti i za širenje priče, jer mislim da bi to bilo vrlo zanimljivo i za austrijske, pa i talijanske i slovenske umjetnike također - zaključuje Valentina Radoš.


Narcisa Vekić
Broj radova koji će proći žiriranje određuje isključivo kvaliteta.

- Nastojale smo odabrati kvalitetne radove, koji se uklapaju u temu i koji mogu biti postavljeni na skupnoj izložbi, uzimajući u obzir i prostorna i propozicijska ograničenja kojima trebaju odgovarati. I na prošlom se izdanju, kao i na ovom, pokazalo da je 15-ak radova upravo za koprivničku galeriju, pa i osječki MLU - dodaje osječka kustosica i članica žirija Valentina Radoš.

Nakon Koprivnice i Osijeka, daljnja se destinacija izložbe za sada ne zna. To ovisi o koprivničkoj kustosici, no osječka se slaže da ne bi bilo loše da ju vide i drugi hrvatski gradovi zbog zanimljivosti i kvalitete autora i radova. Dogodine ide novi natječaj za novo izdanje biennala, poziva Radoš.
Radoš: Ima prostora za širenje priče, bilo bi zanimljivo za austrijske, talijanske i slovenske umjetnike
1. ožujka
ZATVARANJE JE IZLOŽBE U MLU-u
Možda ste propustili...

LANAC ADRIANA MCKINTYJA

Najiščekivaniji triler ovog ljeta

U GRADSKOM MUZEJU KORONI USPRKOS

Ljepota svakodnevice i toplog humora

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ANSAMBL LADO ZATVORIO OSJEČKO LJETO KULTURE

Posebna zahvala Grada i OLJK-a Aleksandru Bogdanoviću

2

CENTAR ZA KULTURU TREŠNJEVKA

Pet godišnjih doba umjetničke organizacije Eurokaz

3

U GRADSKOM MUZEJU KORONI USPRKOS

Ljepota svakodnevice i toplog humora