ĐAKOVO

Prema najnovijim podacima Fine o stanju poduzetništva u Osječko-baranjskoj županiji (OBŽ), Đakovo je, kad je riječ o broju poduzetnika i radnika, među njezine 42 jedinice lokalne samouprave sa svojih približno 460 poduzetnika što broje 3130 zaposlenih na drugom mjestu, odmah iza Osijeka. Izdvajaju se i gradovi Našice i Belišće te općina Darda.

S Đakovom čine top pet za poduzetništvo Osječko-baranjske županije. Najnoviji Finini podaci kažu da su u 2018. godini đakovački poduzetnici ostvarili prihod od 1,28 milijardi kuna, no njime su u tih top pet na posljednjem, petom mjestu, po prihodu i iza mnogo manje lokalne samouprave kao što je Darda, čija su 94 poduzetnika ostvarila prihod od 1,9 milijardi kuna. Đakovački poduzetnik, ekonomist i vlasnik "Revizije Grubeša" Zdravko Grubeša kaže da je potonje upravo potvrda da (veći) broj poduzetnika nije i pokazatelj za visinu prihoda.


- Ovakve podatke treba uvijek staviti u korelaciju poput korelacije s brojem stanovnika kojih je u Đakovu 27.745 po popisu iz 2011. godine. To daje bolju sliku, kvalitetniji izračun. Vidljivo je da s obzirom na veći broj subjekata ne ostvarujemo veći prihod, važnije je kolika je ostvarena dobit, prihod ne mora biti ključni pokazatelj - kaže Grubeša. Potvrđuju to i podaci Fine; đakovački poduzetnici nisu ostvarili dobit, nego gubitak, čime su na 33. mjestu u županiji, a na 484. u Hrvatskoj. Među županijskih top pet ni darđanski poduzetnici tada nisu ostvarili dobit, a poduzetnici iz Osijeka, Belišća i Našica jesu.


– Neostvarivanje dobiti znači da od kvantitete treba ići prema kvaliteti. Pogrešan je stav neke tvrtke da joj je cilj samo da radi. To ne smije biti cilj, prioritet je pozitivno poslovanje, a ne samo rad da se kaže da tvrtka radi, to je bez pozitivnog poslovanja onda socijala i takva praksa, takvo gospodarstvo čini štetu društvu. Vi morate prilagoditi troškove prihodima - kaže Grubeša. Kada se stavi u odnos broj poduzetnika od njih gotovo 460 i 3130 njihovih radnika, Grubeša ocjenjuje da je to premali broj, pa i po broju stanovnika.


- Proizlazi da svaki đakovački poduzetnik zapošljava manje od deset osoba - kaže Grubeša.

Grubeša, čija tvrtka ima dvadeset radnika, kaže da je, kada se promatra struktura, u prvom redu činjenica da je ovo poljoprivredni kraj.


- Poljoprivreda u nas još uvijek nosi najveći dio ukupnog prihoda - ratarska proizvodnja, ima i stočarske, no dio poljoprivrednika već je počeo ulagati i u neku veću razinu poput ulaganja u silose i slično. Prilagođavaju se tržištu. Poslije toga se znatno pojavio i jedan dio uslužnog sektora, a odnosi se na informatiku, IT sektor. Dobra zarada u posljednje vrijeme je i u uslugama vezanima uz legalizaciju, tu se akumulirao velik dio sredstava. Ta je usluga bila u ekspanziji, ima rast, no to neće biti stalno. Nažalost, kod svega ne vidim proizvodnju, ne vidim industriju. Osim poljoprivrede, tu ima drvoprerađivačke industrije, nešto i tekstilne, no u Industrijskoj zoni potonje više nema, a bila je tu prije značajna - kaže Grubeša, podsjećajući da je đakovačka proizvodnja prije počivala na jakoj prehrambenoj, tj. mlinsko-pekarskoj, drvnoj, kemijskoj, metalskoj, tekstilnoj i drugim industrijama. Grubeša dodaje kako je đakovački građevinski sektor uvelike živnuo u posljednje vrijeme u odnosu prema vremenu recesije.
Potvrđuje to i tajnik Udruženja obrtnika Đakovo Marko Milković, rekavši da je u 2019. upravo taj sektor imao najveći rast s novih 40 građevinskih obrta.