Objavljeno 3. veljače, 2020.
Raste uvoz teladi, čime financiramo rumunjskog ili nekog drugog seljaka, kaže Burek
Ministarstvo poljoprivrede potiče govedarsku proizvodnju preko 14 različitih mjera. No prema Jedinstvenom registru domaćih životinja, broj svih kategorija krava, bez obzira na proizvodnju, u posljednjih se šest godina smanjio za oko 27.200 odnosno, 15 %.
U isto vrijeme smanjio se broj gospodarstava na kojima se uzgajaju goveda, pa je sada tih nešto više od 153.700 krava u 21.500 stada, što je smanjenje broja stada za 29 %. Istodobno raste uvoz, ali i izvoz. Uvozi se uglavnom telad, a izvozi junad. U vanjskotrgovinskoj razmjeni goveda vrijednost uvoza je s 55 u 2013. porasla na 70 milijuna eura u 2018., a izvoz s 15 na 45 milijuna eura. Isporučene količine kravljeg mlijeka pokazuju trend laganog opadanja, procjenjuje se (jer još nisu dostupni podatci za prosinac 2019.) da će prošla godina završiti s 20-ak tisuća kilograma manje isporučenog mlijeka u odnosu prema prethodnoj. Broj isporučitelja mlijeka sa studenim prošle godine bio je 4687, a, primjerice, 2013. bio je 11.018. Statistika udjela isporučitelja mlijeka prema količinskim razredima pokazuje da 25 % proizvodi više od 50.000 kg mlijeka godišnje. Znatan je i podatak da u ukupnom broju isporučenih količina ovih 25 % velikih isporuče više od 83 % ukupne količine mlijeka u RH.
Podatci su to izneseni na 15. savjetovanju uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj u Tuhelju, na kojemu je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu sa suorganizatorima Središnjim savezom hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda te savezom udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda okupila zavidan broj govedara.
Poticaji
- Na idućem savjetovanju ovi će podatci biti daleko lošiji - uvjeren je Josip Burek, stočar iz Zagrebačke županije. Kad pogledamo statistiku, kaže, koliko je poticaja dala Hrvatska i prema kojim sve osnovama, i stanje na terenu, nešto se tu ne slaže.
- Poticaji – divota jedna. Po hektaru, po kravi, po teletu, po jastrebu na pašnjaku... po čemu god hoćete. Za sve dobivam poticaj. I kad moj kolega u Zagrebu pročita da moje gospodarstvo dobije 100.000 eura poticaja godišnje, pa njemu će srce puknut. Veli: ‘To ja ne mogu zaradit za 10 godina brutoplaće!‘ A mi jedva još da smo malo živi - kaže Burek.
- Raste uvoz teladi, čime financiramo rumunjskog ili nekog drugog seljaka, a ta je stoka pojela naš kukuruz i ode živa van. Da smo ju bar u polovicama prodali. Proizvodnja mlijeka je u takvoj situaciji da ne znam jesmo li mi u državi uopće svjesni? Gdje je rješenje? pita se Burek i pojašnjava kako u proizvodnji mlijeka nedostaje 30-40 lipa po litri mlijeka da bi se nekako mogli pokriti troškovi.
- To je onih 40 lipa koje smo dobivali prije onog famoznog paketa iz EU-a. To nas je održavalo. Kad prodajemo mlijeko, mljekara nas odbije jer, kaže, ima jeftinog mlijeka u Mađarskoj. I za sva pitanja odgovor je - tako je i u EU. Točno, ali koji su njihovi troškovi a koji naši? Meni je svejedno je l‘ mi netko subvencionira 30-40 lipa ili smanji troškove! Pitam se što dalje... teško je kad čovjek radi cijeli život a sad jedva čeka da mu zadnja krava ili dvije ode iz štale van, kaže Burek.
- Mjere su dobre ali komplicirane, a tek kad ih ostvariš... joj. Strašno je kad ja moram svoj viljuškar, koji ne izlazi iz dvorišta 365 dana, registrirati i plaćati 3000 kuna registraciju stroja. Moram jer ima kotače. Pa dobro da za plug ne znaju da ima dva kotača i njega bi mor‘o registrirati. ‘Tačke‘ ne smijem niti spominjati, kaže Burek.
Monopol
- Svi pitaju zašto se ne bunimo? Gdje su traktori na cestama? Shvatite da nas je ostalo 200 robnih proizvođača mlijeka! To je statistički podatak. Pa mene je sram reći da ja proizvodim mlijeko. Imam 100 krava i to me sram reć‘. Od ‘92. godine hodočastim po ministarstvu, sve ministre sam dočekao i ispratio, molio da struka poduzme nešto da selo ne izumre - apelirao je Davor Blažić, proizvođač mlijeka iz Karlovačke županije, i rekao kako je nekad u Karlovačkoj županiji bilo 3000 proizvođača mlijeka, a danas ih je ostalo možda 9-10.
- Jedan kolega proizvođač ima 1200 krava i sad je radnika iz Indije doveo i veli ne d‘o ti Bog to, jedan Hrvat vrijedi više neg‘ 10 Indijaca. Doći ćemo na sudbinu Bugarske u kojoj je Danone kupio sve mljekare, napravio monopol, pa je sada litra mlijeka u bugarskom dućanu dva eura - upozorava ogorčeno Blažić.
Renata Prusina
Cijene mlijeka niže od prosjeka u EU-u
“Trenutačna paradigma mliječnog govedarstva u EU-u zasniva se na povećanju proizvodnje mlijeka po kravi, uz smanjenje broja mliječnih krava. Govedarstvo u RH već niz godina opisuje smanjenje broja krava i smanjenje proizvodnje mlijeka. U proteklih godinu dana smanjen je broj krava za 1, 6 %, a proizvodnja mlijeka za 3,9 %. Cijene mlijeka u RH neznatno su niže, za 2,8 %, od prosjeka cijena u EU-u. Sagledavajući europske i hrvatske proizvodne pokazatelje - kretanje broja krava i proizvodnje mlijeka po kravi - očito je pred nama golemi prostor za povećanje proizvodnje mlijeka po grlu”, istaknuo je doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić, ravnatelj HAPIH-a dodavši kako je i proizvodnja goveđeg mesa u EU-u pred velikim izazovima. Cijene mesa u EU-u u godini dana snižene su za više od 1 %. Proizvodnja goveđeg mesa tradicionalno je bila perjanica hrvatskog govedarstva.