Ekonomija
PODUZETNICI OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Zabilježili najveću dobit u pet godina
Objavljeno 1. veljače, 2020.
Riječ je o ukupnom iznosu od gotovo 1,1 milijarde kuna, što ih, gledano po županijama, svrstava na šesto mjesto

U razmaku od samo tjedan dana Financijska agencija (Fina) objavila je dva statistička materijala koja se tiču poduzetnika Osječko-baranjske županije.

Riječ je o poslovanju u 2018. godini. U recentnijem se konstatira da su poduzetnici najveće slavonske županije tada ostvarili najveću dobit u usporedbi s pet prethodnih godina.
Riječ je o iznosu od gotovo 1,1 milijarde kuna, što ih, gledano po županijama, svrstava na šesto mjesto. Generalno, kod poduzetnika sa sjedištem u Osječkoj županiji u 2018. godini bila su zaposlena 41.473 radnika, ostvarili su ukupne prihode od 28,6 milijardi kuna, ukupne rashode od 27,3 milijardi kuna, dobit razdoblja u iznosu većem od dvije milijarde kuna te gubitak razdoblja od 941,6 milijuna kuna.
Prosječna mjesečna netoplaća zaposlenih iznosila je 4756 kuna, što je 5,5 posto više od prosječne plaće u 2017. godini. Od 42 grada i općine, koliko ih je u županiji, po broju poduzetnika i broju zaposlenih izdvajaju se gradovi Osijek, Našice, Belišće i Đakovo te općina Darda.


No, s druge strane, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija jedine su tri županije kojima u razdoblju od 2001. do 2018. godine nije rastao broj zaposlenih kod poduzetnika. Na razini Hrvatske povećan je za nepunih 213 tisuća, ili za gotovo 30 posto. Odnosno sa 727.233 zaposlena u 2001. godini na 939.954 u 2018. Taj bi se rezultat mogao protumačiti i na sljedeći način: primjerice, poduzetnik s najviše zaposlenih u Zagrebačkoj županiji u 2018. godini bio je Lidl Hrvatska. To znači da se svi djelatnici iz Osječko-baranjske županije koji rade u Lidlu, ali i u svim ostalim maloprodajnim lancima sa sjedištem u Zagrebu ili Zagrebačkoj županiji, vode u toj županiji, a ne u onoj u kojoj svakodnevno rade. A kako se zna da je u slavonskim županijama visok udio zaposlenih upravo u trgovini - maloprodaji, to može bit jedan od evidencijskih razloga pada broja zaposlenih.


No Hrvatska se u promatranom razdoblju općenito susreće i s padom broja radno sposobnih stanovnika. Sredinom 2018. broj radno sposobnih stanovnika bio je 3.497.256, što je 135.205 radno sposobnih stanovnika manje nego 2011. godine (3.632.461), a u odnosu prema 2001. to je 166.265 radno sposobnih stanovnika manje. Ni tu podatci ne idu u korist istoka Hrvatske, najveće negativne promjene u apsolutnom broju radno sposobnih stanovnika dogodile su se u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u kojoj su u 2018. godini bila 33.334 radno sposobna stanovnika manje nego u 2001. U Osječko-baranjskoj županiji taj je broj manji za 32.734 radno sposobna stanovnika, a u Brodsko-posavskoj za 22.082 radno sposobna stanovnika. Naravno da je to dijelom odraz emigracijskog trenda - odlazak na zapadna tržišta, ali i migracije u druge hrvatske županije. Dario Kuštro

NAJBOLJI SU ŽITO, HF I NEXE
Najveće ukupne prihode u 2018. godini ostvarilo je društvo Žito d.o.o. iz Osijeka. Harburg-Freudenberger Belišće ostvario je najveći prihod od izvoza. Najveću dobit u Osječko-baranjskoj županiji ostvarilo je društvo Nexe grupa d.d. iz Našica.

Na kraju, Požeško-slavonska i Osječko-baranjska županija na začelju su i po rastu broja poduzetnika. Iako se u odnosu prema broju iz 2001. godine u 2018. u obje županije broj poduzetnika gotovo udvostručio (505/923 odnosno 2905/5551), to je najmanji rast u usporedbi s drugim hrvatskim županijama.
Kod poduzetnika sa sjedištem u OBŽ-u bila su zaposlena 41.473 radnika, a ostvarili su ukupne prihode u iznosu od 28,6 milijardi kuna
Možda ste propustili...

UVOZ IZ TREĆIH ZEMALJA

Više su cijene limuna i naranči

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA RH 2014. - 2020.

Poljoprivrednicima poslano novih 130 ugovora