Magazin
GLASOVI DIJASPORE

Dvije domovine: Hrvati u Brazilu, Brazil u Hrvatima
Objavljeno 1. veljače, 2020.

U prostorijama Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, 29. siječnja, svečano je predstavljena knjiga "Hrvatska u Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja", priređivača i autora dr. sc. Milana Puha, Puljanina s višegodišnjom brazilskom adresom..

PROŠLOST I SADAŠNJOST
Knjiga "Hrvatska u Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja", četvrta je i posljednja publikacija u sklopu višegodišnjeg složenog istraživačkog projekta "Povijest Hrvatske i hrvatskog useljeništva u Brazil", u kojoj se obrađuje dugo zapostavljana tema hrvatskog iseljeništva u toj najvećoj južnoameričkoj državi. Knjiga je pisana na portugalskome i hrvatskome jeziku i opseže čak 740 stranica koje donose niz novih informacija o doprinosu i značaju Hrvata kako domicilnoj sredini, tako i samoj iseljeničkoj zajednici te matičnoj zemlji, i to s fascinantnim pojedinačnim primjerima.

Ovo opsežno izdanje nastalo pod vodstvom profesora Milana Puha, financijski je potpomogao Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske te Hrvatski dom Croatia Sacra Paulistana u jedanaestmilijunskome São Paulu. Finale složenog istraživačkog projekta hrvatskog iseljeništva u Brazilu, slijedom sadržaja četvrte knjige, na tribini je uz ugledne znanstvenike iz Instituta za suvremenu hrvatsku povijest slikom i riječju predstavio Milan Puh, posvećen ovom projektu od 2015. godine. Tako je publika imala priliku saznati što su naraštaji Hrvata radili u ovoj 200-milijunskoj zemlji u posljednjih 70 godina te koje rezultate ova publikacija i cjelokupni projekt donose, uključujući personarij "Male enciklopedije Hrvata u Brazilu", uz niz novih mogućnosti povezivanja dviju udaljenih država. Podsjetimo, lani su u ovo doba u Matici predstavljene prve tri knjige iz ovog brazilsko-hrvatskoga projekta priređivača Milana Puha: "Hrvatska u Brazilu - iseljeničke priče i priče o useljenju", "Hrvatska u Brazilu do 1918: prva faza useljavanja", i "Hrvatska u Brazilu između 1918. i 1945.: druga faza useljavanja". Sažeto, niz od četiri opsežne dvojezične knjige obrađuje fenomen migracija Hrvata u Južnu Ameriku s naglaskom na socijalne, gospodarske i političke izazove kroz prošlost i sadašnjost hrvatske zajednice u Brazilu. Hrvatska zajednica u toj najmnogoljudnijoj zemlji Latinske Amerike danas broji između šezdeset i osamdeset tisuća ljudi.

U knjizi "Hrvatska u Brazilu nakon 1941.: treća faza useljavanja” uz afirmirane umjetnike, gospodarstvenike i znanstvenike te osobe iz javnog života, izdvojeni su i brojni aktivisti brazilskoga društva koji su doprinijeli afirmaciji hrvatskog nacionalnog identiteta devedesetih u vrijeme osamostaljenja Republike Hrvatske. Uz "Most prijateljstva Brazil - Hrvatska", koji je pomogao pri otvaranju hrvatskog veleposlanstva 1997. godine, navode se razne druge aktivnosti. Autor ukazuje na raspršenost Hrvata i njihovih potomaka po cijelome Brazilu, iako većinu njihovih potomaka češće susreće u jedanaestmilijunskome Săo Paulu. U ovom tekstu predstavljeni su, prvi put, neki od hrvatskih doseljenika koji se ističu svojim radom u korist zajednice, ali i drugi koji su pridonijeli kulturi, ekonomiji, industriji i ostalim područjima društvenog života u Brazilu, svojoj novoj postojbini. U Săo Paulu nalazimo najviše istaknutih ljudi kao što je to Željko Loparić. Važan čovjek za zajednicu, pogotovo u ključnim trenucima hrvatske borbe za neovisnost 1990. godine. Njegov doprinos ističe se i u raznim tekstovima koji su objavljeni u vodećim brazilskim novinama, kao što su Estado de Săo Paulo i Folha de Săo Paulo.

DOPRINOS HRVATA
Važno je istaknuti i osobe koje su pridonosile svojim radom hrvatskoj zajednici, a mnogi od njih odgovorni su za stvaranje doma Croatia Sacra Paulistana, pa nabrajanje počinjemo s njima. To su: Martin Kraml, Zvonimir Matijaščić, Ivan Šuto, Ivan Gracek, Dinko Mravak, Antun Bonifačić, Julije Dojčman, Stefan Cincibuch, braća Vedrenjak, Ana Čapo, Aleksandar Golubić i Branko Mervar. Mogli bismo još mnoge navesti, ali je važno reći da su kasnije drugi Hrvati, tj. potomci Hrvata, nastavili posao očuvanja hrvatskog identiteta u Brazilu kao što je Šime Deur, koji se od ranih 60-ih aktivno uključuje u rad društva, prvo kao pazikuća, zajedno sa suprugom Mirjanom, a onda kao predsjednik u 2000-ima. Njegov rad nastavlja sin Tomislav, profesor portugalskog jezika i brazilske književnost te prevoditelj, kao trenutačni predsjednik doma Croatia Sacra Paulistana. Osim njega aktivno djeluje u zajednici i Dubravka Šuto, predstavnica Hrvatsko-brazilskog kongresa i samog Brazila u Savjetu za Hrvate izvan Hrvatske.

Moramo navesti još nekoliko žena, kao što su Elza Gracek, uključena od malih nogu u zajednicu i koja je devedesetih godina bila predsjednica Doma te Katarina Vidmar Kemeter, također predsjednica u istom razdoblju, ali i profesorica hrvatskog jezika u oba doma te osnivačica vjesnika Hrvatska: Novi život i Veza Brazil - Hrvatska.

Priredio: Darko JERKOVIĆ
Naš jezik u São Paulu
Milan Puh profesor je portugalskoga i hrvatskog jezika i povijesti u Croatiji Sacri Paulistani, i u Društvu prijatelja Dalmacije u São Paulu, gdje živi većina brazilskih Hrvata. Znanstveni je suradnik Centra za Slavenske studije Sveučilišta savezne brazilske države Parana na znanstvenom projektu “Kartografija slavenskih studija u Brazilu: znanstveno-istraživački rad i njegova internacionalizacija”. Voditelj je ovog uspješno finaliziranog istraživačkog projekta “Povijest Hrvata i hrvatskog useljeništva u Brazil” od godine 2015. Treba također spomenuti vijest da je Milan Puh ishodio odobrenje (slobodnog) tečaja hrvatskog jezika na njegovu Sveučilištu u São Paulu kojeg će voditi od početka ove godine. Taj sveučilišni tečaj, prvi te vrste u Brazilu, vjerujemo, dobro će se razvijati.
Možda ste propustili...

DINA VUKIČEVIĆ PODUZETNICA IZ VUKOVARA

Čuvajmo naše šume, sadimo drveće

OTPOR UMA: ŠTIVO ZA PREŽIVLJAVANJE

Knjigom protiv korone

DOBA UROTA: INFLACIJA APOKALIPSA

Teorija laži i praksa istine

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AFGANISTAN NA PREKRETNICI

Talibani dolaze, Amerikanci odlaze

2

TEMA TJEDNA: PANDEMIJA MIJENJA SVIJET, MIJENJA I HRVATSKU (II)

Stipan Tadić: Ne možemo biti slobodni bez odgovornosti

3

JE LI MOGUĆ ITALEXIT?

Manjak solidarnosti mogao bi pokopati Europsku uniju