Na prijelazima u dvije slavonske županije podneseno 151.857 zahtjeva za povrat PDV-a, oko 28 milijuna kuna
Potrošnja stranih državljana u Bosni i Hercegovini i u 2019. godini nastavila je rast, što pokazuju podatci o odobrenim zahtjevima za povrat poreza na dodanu vrijednost, koje je Glasu Slavonije dostavio Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH. U prošloj su godini u prekograničnom šopingu stranci ostavili približno 136 milijuna konvertibilnih maraka (KM), što je gotovo 520 milijuna kuna, približno 60 milijuna kuna više nego u 2018. (prema srednjem tečaju HNB-a od 3,82 kune za jednu marku).
Minimalno 100 KM
Prilikom napuštanja carinskog prostora BiH na graničnim su prijelazima građani podnijeli čak 438.666 zahtjeva za povrat PDV-a, u ukupnom iznosu većem od 19,74 milijuna konvertibilnih maraka (75,4 milijuna kuna). To je gotovo 33.000 više nego u 2018. godIni. Povrat poreza strani državljani ostvaruju na robu kupljenu u vrijednosti od minimalno 100 KM (oko 400 kuna) koju iznose izvan carinskog područja te države. Carinskoj službi na uvid daju račune, robu i originalni popunjeni obrazac za povrat poreza.
I Slavonci, prema službenim podatcima o broju zahtjeva i iznosima za povrat PDV-a po pojedinim graničnim prijelazima, ostavljaju sve više novca u susjednoj BiH. Ondje kupuju 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a u toj zemlji, i ostvaruju velike uštede u kućnome proračunu. Više od trećine ukupnog traženog povrata PDV-a na potrošeni iznos robe u 2019. godini odnosi se na pet bosanskohercegovačkih graničnih prijelaza koji vode prema Slavoniji, odnosno Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Stanovnici tog pograničnog područja Republike Hrvatske u šoping-centrima oraške i brodske Posavine u 2019. godini ostavili su približno 50,5 milijuna maraka, odnosno 193 milijuna kuna. Kada bi se taj iznos podijelio na broj dana u godini, ispada da su Slavonci u prekograničnom šopingu prosječno ostavljali više od 528.000 kuna dnevno. Lani su potrošili 26 milijuna kuna više nego u 2018. godini i zatražili su povrat poreza u iznosu od 7,3 konvertibilnih maraka, odnosno oko 28 milijuna kuna.
Slavonci su podnijeli ukupno 151.857 zahtjeva, 12.025 više nego u 2018. godini, a prosječno ih je bilo 416 dnevno. Po broju zahtjeva, ali i iznosima traženog poreza prednjači granični prijelaz Orašje s 52.276 zahtjeva i potrošnjom od čak 16,178.036,51 KM. Iako je u odnosu prema 2018. podneseno 2011 zahtjeva manje, lani se u Orašju više trošilo, jer su računi na temelju kojih je tražen povrat PDV-a bili veći 1,2 milijuna kuna. Slijede Brčko, Gradiška, Šamac i Brod. No iznosi koje Slavonci ostavljaju u BiH puno su veći od onih koje pokazuju zahtjevi za povrat PDV-a, jer ga strani državljani ne ostvaruju na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizel-gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni i bezolovni benzin), alkohol i alkoholna pića te prerađevine od duhana. Ako se zna da BiH ima najveće nelegalno tržište duhana i duhanskih prerađevina u regiji, onda i nije čudo što taj biznis cvate i što se mnogi Slavonci upravo ondje već godinama opskrbljuju duhanom i imaju svoje stalne prodavače. Broj osoba u BiH koje svakodnevno konzumiraju cigarete raste, a broj se legalno prodanih kutija cigareta smanjuje. Na crnom tržištu kutija cigareta ondje se može kupiti za tri marke.
Niske cijene
Stanovnici pograničnog područja županjske i brodske Posavine oslonjeni su na susjednu Bosansku Posavinu, od koje ih dijeli samo rijeka Sava. Stanovnici Cvelferije, posebice Gunjanci, oduvijek su bili vezani uz Brčko. Čim prijeđu most, a velik broj njih odlazi pješice ili biciklom, u strogom su centru Brčkog. Mladi ondje upisuju fakultete, izlaze, zabavljaju se, u tom se gradu, kažu, osjećaju kao kod kuće, svakodnevno se opskrbljuju u brčanskim prodavaonicama, posebice u Fisu, ali i drugima.
Šoping-centar City Center In te velike prodavaonice Bingo i Yimor, smješteni u neposrednoj blizini graničnog prijelaza Orašje, omiljene su destinacije Županjaca, Vinkovčana, Otočana i stanovnika okolnih sela, o čemu svakodnevno najbolje svjedoče brojni parkirani automobili hrvatskih registracijskih oznaka. A preko granice kupuju sve - od špeceraja, lijekova, odjeće, obuće do kućanskih uređaja, bijele tehnike i namještaja, stolarije, ondje pune gorivom spremnike svojih automobila.
Supružnici Filipović iz Županje stalni su kupci u Yimoru iz Domaljevca, koji ima svoj prodajni centar u Orašju.
- Redovito pratimo tjedne akcije i ondje uvijek puno toga kupujemo po vrlo niskim cijenama. I još na sve dobijemo i povrat PDV-a. Stvarno nam se isplati doći, i šteta bi bila ne iskoristiti pogodnosti pograničnog područja kad već ovdje živimo. Počastimo se i ćevapima, po šest maraka za porciju jednom mjesečno si možemo priuštiti - zaključuju supružnici. Na obližnjoj farmi kupuju i svježa jaja, za 20 kuna dobiju 30 jaja i prezadovoljni su.
Marija Lešić Omerović
U ORAŠJE ČESTO PO DUHAN I PIVO
Pero iz Otoka kaže da u Orašje odlazi isključivo po duhan, plaća ga 12,5 konvertibilnih maraka pola kilograma, te zbog piva i sokova u Supermarket Maxi. "To mi se najviše isplati, tri su nas pušača u kući i da moramo kupovati cigarete kod nas, to bi bila nemoguća misija. Imamo ‘mašinicu‘ i sami si ih pravimo u kućnoj radinosti, već smo se uhodali i bar u tome ne oskudijevamo. A kad već idemo preko granice, nije na odmet ponijeti ni gajbu piva, uvijek dobro dođe", kaže nam o svojim iskustvima i potrošačkim navikama u BiH Pero.
USPOREDBA CIJENA U BiH I RH
* MAXI ORAŠJE * PLODINE
Nescafe Classic 3in1 * 2,80 KM (11 kn) * 21,89 kn
Vegeta 250 g * 2,20 KM (8,4 kn) * 12,79 kn
Jana Vitamin 1,5 l * 1,55 KM (6 kn) * 9,99 kn
Jana Limun, Jagoda… 1,5 l * 1,35 KM (5,2 kn) * 8,49 kn
Mileram Dukat 30 % 400 g * 2,30 KM (8,8 kn) * 12,99 kn
Ožujsko pivo 0,5 l * 0,95 KM (3,6 kn) * 6,99 kn
Kokošja pašteta Argeta * 1,40 KM (5,3 kn) * 7,99 kn
Jaja, 30 kom. * 6,25 KM (23,75) * 38,86 kn