Velika Britanija u petak će postati prva zemlja koja napušta Europsku uniju, nakon tri i pol godine mukotrpnog brakorazvodnog procesa.

Neki će to proslaviti, drugi biti teška srca. Brexit, proces koji je izazvao duboke podjele u zemlji, od članova obitelji do zastupnika u parlamentu, nastupa u petak u 23 sata prema mjesnom vremenu, odnosno u ponoć prema srednjoeuropskom.


Između Britanije i ostalih 27 zemalja sve drugo tek treba dogovoriti. Usuglašeni razlaz tek je početak pregovora o uređenju budućih odnosa.


Unatoč svom trudu najsrčanijih euroskeptika, Big Ben će u petak ostati tih. Njegovom zvonjavom Brexit se neće slaviti, ali će u Downing Streetu biti osvijetljen sat koji će odbrojavati vrijeme do razlaza. Vatreni zagovornik Brexita, premijer Boris Johnson, navečer će se obratiti naciji. On se sada predstavlja kao ujedinitelj zemlje i govori kako je vrijeme da se svi, glasali za Brexit ili ne, zajedno okrenu budućnosti. Ta mu zadaća neće biti laka jer su škotski, velški i sjevernoirski parlamenti odbili njegov zakon o Brexitu.


Johnson je na čelo vlade stao krajem srpnja i uspio u onome u čemu njegova prethodnica Theresa May nije. Dogovorio je s Bruxellesom neke izmjene u sporazumu o Brexitu, otklonio opasnost povratka fizičke granice u Irskoj i zahvaljujući velikoj većini ostvarenoj na prijevremenim izborima u prosincu, nezabilježenoj još od vremena Margaret Thatcher, lagano ga proveo kroz parlament. Zakon je kraljica Elizabeta II. potpisala 23. siječnja, osam dana prije sudbinskog datuma.


Za kraj 47 godina dugih odnosa Britanije i Unije ostala je samo još jedna formalnost. Sporazum moraju potvrditi zastupnici u Europskom parlamentu koji će to učiniti u srijedu.

Datum odlaska, 31. siječnja, zapravo je uglavnom simboličan jer će se malo toga u stvarnosti promijeniti. Sporazum o razvodu predviđa prijelazno razdoblje, do 31. prosinca, do kada dvije strane moraju usuglasiti buduće odnose, posebice trgovinske. Do tada će Britanija primjenjivati europska pravila, ali neće imati pravo glasa. "Moramo imati na umu da Brexit nije gotov. Zapravo Britanija ulazi u mnogo dulju fazu Brexita", kaže politički analitičar sa sveučilišta u Surreyju Simon Usherwood. Znak da ipak počinje novo doba imenovanje je veleposlanika EU-a u Britaniji, Portugalca Joaoa Valea de Almeidu, koji je tu dužnost već obnašao u Sjedinjenim Državama. On preuzima posao 1. veljače.


Boris Johnson pregovore o budućim odnosima želi zaključiti što prije i odlučno odbija produženje prijelaznog razdoblja. Nekoliko je puta rekao da želi sporazum sličan onome kakav EU ima s Kanadom. Bruxelles prijelazno razdoblje smatra prilično kratkim i nema Johnsonov optimizam da će sve biti dogovoreno u rekordnom roku.


Osim trgovinskog, potrebni su sporazumi o mnogim i za Britaniju ključnim stvarima poput ribarstva, razmjene podataka i financijskih usluga.


"U jedanaest mjeseci to je jednostavno nemoguće", tvrdi Fabian Zuleeg, glavni ekonomist European Policy Centera. "Najbolje što se može učiniti vrlo je bazični sporazum."

Glavni europski pregovarač Michel Barnier nadavno je kazao da se u tom okviru može ostvariti jedino "vitalni minimum".


London u isto vrijeme želi ispregovarati vlastite sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, posebno sa Sjedinjenim Državama. Predsjednik Donald Trump nedavno je u Londonu najavio "sjajan" sporazum s Britanijom.


Pregovori bi, međutim, mogli biti teški jer je London najavio da će zadržati digitalni porez unatoč američkom negodovanju.


Američki državni tajnik Mike Pompeo dolazi u London 29. siječnja kako bi se sastao s Johnsonom, potvrdio "posebne odnose" i razgovarao o tome "kako ih produbiti nakon Brexita".
Ujedinjeno Kraljevstvo pompozno je ušlo u tadašnju Europsku zajednicu 1. siječnja 1973. nakon deset godina teških pregovora, ali britansko javno mnijenje već je i tada bilo jako rezervirano prema ideji zaključenja "tisućljetnog povijesnog poglavlja".