Tragedija u obiteljskom domu za starije osobe u Andraševcu pokrenula je lavinu prijava inspekcijama zbog pretrpanih privatnih domova, premalog broja zaposlenih u njima i drugih nepravilnosti, a državu, Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, stavilo pred zahtjevnu zadaću da se pitanje nadzora privatnih domova mnogo bolje riješi.

Istovremeno, državni domovi pod strogim su nadzorom, koji se provodi i bez prijava. Jer, dok je dom u Andraševcu imao dozvolu samo za jedan objekt i smještaj tek 13 korisnika, a radio je u tri objekta i u njih smjestio čak 47 korisnika, Dom za starije i nemoćne u Đakovu, jedan od 46 decentraliziranih domova u Hrvatskoj, a osnivač mu je, kao i domovima u Osijeku i Belom Manastiru, Osječko-baranjska županija, ima stalne nadzore. Njegova ravnateljica Branka Barna, otvoreno priznaje, itekako to podržava.


- Smatram da je sav taj nadzor potreban. Jer osjećam se odgovornom za živote korisnika i radnika a da i ja pritom mirno spavam. Moramo imati razne propise, akte, ispitivanja - od ispravnosti utičnica, svjetala, opreme, davanja hrane i vode na analizu i drugo. Vrlo često nam dolaze inspektori i to je dobro - kaže Barna.


Dom u Đakovu ima 240 korisnika i 78 zaposlenih, a resorna ministrica Vesna Bedeković prilikom svog posjeta toj ustanovi u ponedjeljak ocijenila ga je svijetlim primjerom kvalitetnog smještaja i skrbi o korisnicima, kao i primjerom suradnje. Zbog dosadašnjeg potpunog disbalansa nadziranja i drugih praksi između javnih i privatnih domova za starije Bedeković najavljuje strože kontrole i kazne, odnosno izjednačavanje kriterija u privatnim i javnim ustanovama za smještaj starijih, ali i druge novosti u novom zakonu o socijalnoj skrbi i podzakonskim aktima.


- Prvi i najvažniji korak bit će ujednačavanje kriterija u Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružatelje socijalnih usluga. Nadalje, tu je podizanje kvalitete pružanja tih usluga. Već smo pojačali inspekcijski nadzor kako bismo u što kraćem roku ispravili nepravilnosti, oduzeli mogućnost pružanja te usluge onima koji ne poštuju uvjete - kaže ministrica.

Nadzori nakon tragedije u Zagorju najčešće upućuju, ističe Bedeković, na prekobrojnost osoba u domovima u odnosu prema izdanim dozvolama. Novost je da bi privatne domove ubuduće trebale pratiti i inspekcijama prijavljivati županije.


- Još razmatramo sve mogućnosti, svakako će županije biti uključene, jer one izdaju rješenja za rad tih domova. Uključit ćemo ih na razini na kojoj one to mogu, a to je praćenje, jer one su te koje na svom terenu najbolje poznaju situaciju. Naći ćemo najbolji mogući način da se u suradnji županija i nacionalne razine ovaj problem nedostatnog nadzora novim zakonom riješi - kaže Bedeković. Izmjena zakona očekuje se u prvom kvartalu ove godine, ubrzo slijedi javno savjetovanje. Mijenjat će se i pravilnici, jer cilj je izjednačiti kriterije, no još se traži model kako to provesti.


U Osječko-baranjskoj županiji tri su doma kojima je ona osnivač, sa 770 korisnika, a tu je i 41 privatni dom. Župan Ivan Anušić rad triju domova čiji je Županija osnivač ocjenjuje vrlo kvalitetnim.
- Razina sigurnosti i organizacije u njima je odlična, mi smo zadovoljni - kaže Anušić. Na najave da će dio odgovornosti, obveza, kada je riječ o privatnim domovima, biti prebačen na županije, Anušić kaže: "Ako zakon tako kaže, mi smo spremni, moramo to odraditi. Nadam se da će onda i Vlada i Ministarstvo naći sredstva i dati nam legitimitet i odriješene ruke. U našoj županiji 41 je privatni dom, to nije mali broj, tu zasigurno ima svašta. Nije to jednostavno, samo prebaciti na županiju, treba prebaciti sredstva kojima će županije to organizirati, jer praćenje trebaju provoditi stručni ljudi, a takvih za to nemamo."