Početkom godine stupio je na snagu paket devet zakona koji reguliraju četvrti krug porezne reforme. Ukupno porezno rasterećenje, koje je u sva četiri kruga provela hrvatska Vlada, iznosit će gotovo devet milijardi kuna, što bi, prema nekim procjenama, moglo prouzročiti smanjenje proračunskih prihoda za oko 900 milijuna kuna godišnje.
Obuhvaćen je niz promjena u sustavu PDV-a, gdje je zadržana opća stopa PDV-a od 25 posto, dok se snižena stopa od 13 posto primjenjuje na pripremanje i posluživanje jela i slastica u ugostiteljskim objektima i izvan njih.
Slavonija gubi
Novost u sustavu PDV-a je i podizanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna, zatim je izjednačena primjena oslobađanja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa. Još je velik broj poreznih rasterećenja, no stručnjaci tvrde da porezi, uz to što nam nisu stalni ni jednostavni, nisu pravedno raspoređeni, odnosno da teret poreznih rasterećenja ne snose jednako građani na istoku, sjeveru i jugu Hrvatske. Budući da porezi odražavaju javnu potrošnju, kod nas ih diktiraju izdatci za umirovljenike, braniteljska prava, troškove liječenja i niz drugih socijalnih izdataka. Tu su i visoki troškovi administracije, koji Hrvatsku čine izrazito skupom državom, nekonkurentnom na tržištu. Mnogi su, naime, mišljenja da od poreznog rasterećenja Slavonija, Baranja i zapadni Srijem, kao regija u kojoj živi gotovo četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske, neće imati konkretne koristi, osim onog ciljanog dijela gospodarstva, kao što je ugostiteljstvo.
Ne može se reći da Vlada kroz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem ne pokušava gospodarski i ekonomski pokrenuti ovaj dio Hrvatske, no sve je više onih koji u njemu uviđaju nedostatke. Nedavno je osječko-baranjski župan Ivan Anušić izrazio zadovoljstvo kada je riječ o procesu golemog ulaganja europskog novca u infrastrukturu, ali je dodao da konkretni rezultati ne dolaze dovoljno brzo.
- Evidentno je da oni moraju biti snažniji, brži i konkretniji. Zato je potrebno mijenjati i zakonske okvire. Od potpisa nekog ugovora do konačne realizacije projekta ne smiju prolaziti godine, moramo djelovati odmah. Mora se vrlo brzo vidjeti konačni benefit tih projekata, a to su prije svega nova radna mjesta. Konkretno je to skup mjera koji možemo radno nazvati paketom zakona za Slavoniju i Baranju i koji će raznim poticajnim poduzetničkim, poreznim, proračunskim, upravljačkim, decentraliziranim politikama istok Hrvatske jasno naznačiti mjestom isplativog, prosperitetnog i u najvećoj mogućoj mjeri, koliko to država može razumljivim, logičnim, jednostavnim i dugoročnim propisima urediti, sigurnog ulaganja u razvoj svih vrsta biznisa koji ovdje imaju utemeljenu priliku rasti, donositi dobit i radna mjesta. Potreban nam je sustav koji će Slavoniju ne održavati, nego razvijati - kazao je Anušić prošloga tjedna za Glas Slavonije.
Ekonomski stručnjak Damir Novotny sličnog je mišljenja, jer kaže da se smanjivanjem poreznog opterećenja zapravo neće moći puno pomoći Slavoniji, osim snižavanjem poreza na dobit poduzetnika koji investiraju i reinvestiraju svoju dobit u "deprimiranim", dakle manje razvijenim područjima Hrvatske.
Drugi pristup
- Iz ovoga je jasno da Slavonija i Baranja moraju dobiti potpuno drugi pristup oko revitalizacije ekonomije ili će stvarno ostati bez ljudi. Ne može se samo razvijati infrastruktura. Naravno da se pri tome ne treba zapostaviti poljoprivreda, ali bi ona trebala biti bazirana na poticanju lokalne prerade, kao što se to danas događa u Austriji i Sloveniji - kaže Novotny i dodaje da Vlada također može ulagati u subvencioniranje obrazovanja tih ljudi, kao što su napravile i Mađarska i Slovačka, čije su vlade takve prekvalifikacije dodatno i platile.
Profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić napominje kako je jedna od važnih stvari koja je bacila Slavoniju na koljena, samo s aspekta ekonomske politike, činjenica da je Hrvatska liberalizirala svoju vanjskotrgovinsku razmjenu i dopustila, između ostaloga, velik uvoz poljoprivrednih proizvoda iz okruženja i Europske unije.
- To je dodatno uništilo poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj, uz niz naših objektivnih propusta u poljoprivrednoj politici. Najveći dio koji je ušao na naše tržište je subvencioniran, i to visokosubvencioniran. Da bi u Slavoniji zadržao stanovništvo, moraš imati bitno drukčiju poljoprivredu politiku, politiku ruralnog razvoja. To znači da stanovnik sela ne mora ići 150 kilometara do zubara i 250 kilometara do prvog kazališta. Postoji niz drugih javnih politika kako bi se revitaliziralo selo - ekološka poljoprivreda, male serije u posebnim nišama, a ne pšenica i kukuruz, gdje ne možemo biti konkurentni. Vrlo laka zadaća, ali vrlo teško za učiniti, jer tu stoje lobistički interesi i, naravno, politika koja preferira kupovanje socijalnog mira - zaključuje Brkić.
Tomislav Prusina
Damir Novotny
ekonomski stručnjak
Primjeri Mađarske i Slovačke dokazuju da se ipak može
Dobar primjer je mađarska vlada, koja je u gradu Debrecinu, na istoku zemlje, čiji je položaj bio sličan ovom današnjem u Slavoniji, u tvornicu automobila BMW uložila dvije milijarde eura. Vlada je odlučila osloboditi svih poreza poduzetnika BMW-a, koji je ondje odlučio napraviti tvornicu i otvoriti desetak tisuća radnih mjesta. Drugi primjer je preseljenje tvornice Jaguara iz Velike Britanije u slovačku Nitru, to je isto noviji primjer, od prošle godine, što je preobrazilo grad Nitru, veličine Osijeka, možda čak i manji. Ondje je slovačka vlada odlučila osloboditi poreza na deset godina proizvođača automobila koji je tamo otvorio nekoliko tisuća radnih mjesta, kvalitetnih, inženjerskih. Dala mu je besplatno zemljište za gradnju tvornice. Znači, naša se vlada mora odlučiti želimo li u Slavoniju privući automobilsku industriju ili neku drugu industriju koja nosi kvalitetna radna mjesta. U Slavoniji ne trebamo radna mjesta koja će biti plaćena 500-600 eura, za takva radna mjesta oni idu u Srbiju. Govorimo o radnointenzivnim industrijama, to čak nije ni IT sektor, koji je sada jeftiniji na Kosovu, nego je tu ključna avionska ili automobilska industrija i sve one prateće industrije oko toga. I, dakako, industrija koja je vezana uz vojsku, NATO i EU. To su industrije koje danas stvaraju nove vrijednosti i koje zapravo mogu otvoriti solidan broj kvalitetnih radnih mjesta. To nije manualni rad, to je rad s upravljanjem robotima i za to ipak trebaju neka znanja, tvrdi Novotny
Razvoj turizma u panonskom prostoru
"Poljoprivreda je itekako zanimljiv resurs, ali važno je da se lokalno što je moguće više tih proizvoda preradi u višu dodanu vrijednost - riječ je o domaćim proizvodima, ekološki visokokvalitetnim proizvodima, koji će onda imati i treći korak, a to je razvoj turizma. Dakle, trebamo reindustrijalizaciju, nove industrije, tzv. pametne industrije, zatim revitalizaciju malih sredina kroz razvoj i preradu u lokalnim sredinama jer bez toga nema razvoja lokalnih jedinica i turizma. Primjer dobre politike je Gradište, istočni dio Austrije i pokrajina s 200 tisuća stanovnika, koji su prošle godine imali pet milijuna noćenja. Usporedbe radi, Slavonija je imala oko 180 tisuća noćenja. Zatim, u Vilanju je prošle godine zabilježeno 300 tisuća noćenja. To je usporedba i putokaz što se može napraviti u tom panonskom prostoru. Mađarska, Austrija, čak i Slovačka, pokazale su da se turizam ovdje može razviti. To su komponente razvoja na kojima se može inzistirati i Vlada tu mora pomoći", smatra ekonomski stručnjak Damir Novotny.
Luka Brkić
profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu
Porezni sustav jednostavan, ali ne i transparentan
"Posljednja porezna rasterećenja oblici su kojima se može utjecati, i preferirati neke socijalne slojeve neke djelatnosti, na neke sektore, pa onda, naravno, slijedom toga i regije. Svaki porez ima u sebi i tu komponentu, zato što je određivanje poreza poduzetnička uloga države. Ona se tada ponaša kao poduzetnik. Ako ona kaže da je turizam, usluga u hotelijerstvu, važna, onda je jasno da ona, ne sa zlom namjerom, dovodi još regionalnih neusklađenosti i na taj indirektni način preferira one regije koje su turistički puno važnije, gdje su priljevi od turizma najvažniji u državi. Naravno da onda kontinentalna Hrvatska u toj priči gubi, a onda, naravno, i Slavonija. Ali to nije onaj porez kojim se stimulira neki kraj. Imamo relativno primitivan, jednostavan porezni sustav, ali ne jednostavnost u smislu njegove transparentnosti, lake razumljivosti, snalaženja, nego je on prejednostavan jer se fokusira uglavnom na porez na dohodak, odnosno na dobit kada je riječ o direktnim porezima odnosno indirektnim porezima", kaže Brkić.