Objavljeno 28. siječnja, 2020.
"Nijekanje zločina genocida i holokausta oskvrnuće je sjećanja na žrtve", rekao je poljski predsjednik
U bivšem nacističkom logoru Auschwitz-Birkenau, točno 75 godina nakon što su ga oslobodile sovjetske snage, u ponedjeljak su o svojim iskustvima progovorili preživjeli iz holokausta. A njih je sve manje - oko 1500 nekadašnjih zatvorenika sudjelovalo je na 60. godišnjici oslobođenja Auschwitza, 2005., a prije pet godina, na 70. godišnjici, bilo ih je tristotinjak. U ponedjeljak ih je na komemoraciju u Oswiecimu, u južnoj Poljskoj, stiglo dvjestotinjak. Komemoracija je održana pokraj takozvanih vrata smrti u Birkenauu, platformi za istovar iz vagona na željezničkom ulazu u logor.
Poruka i upozorenje
Poljski predsjednik Andrzej Duda pozvao je svijet da očuva sjećanje na zvjerstva počinjena u Auschwitzu kako bi se spriječilo da se povijest ponovi. "Imam privilegij i čast obnavljanja (poljske) obveze... da se čuva sjećanje i istina o tome što se ovdje dogodilo", rekao je Duda na mjestu bivšega nacističkog logora smrti. Pozvao je goste okupljene u Auschwitzu da slijede "zajedničku obvezu preuzetu pred posljednjim preživjelima i svjedocima: da nastave nositi u budućnost poruku i upozorenje s ovog mjesta za cijelo čovječanstvo". Također je kritizirao iskrivljavanje povijesti Drugog svjetskog rata. "(Nijekanje) zločina genocida i holokausta, kao i instrumentalizacija Auschwitza, kako bi se postigao bilo koji zadani cilj oskvrnuće je sjećanja na žrtve", rekao je poljski predsjednik. On je zajedno s više od 20 šefova država i vlada sudjelovao na komemoraciji, a Hrvatsku je predstavljao premijer Andrej Plenković.
"Oslobođenje logora u kojem je ubijeno više od milijun ljudi bio je kraj najmračnijeg perioda u europskoj i svjetskoj povijesti", kazao je premijer Hini u Poljskoj. "Svijest i obrazovanje mladih o povijesnim strahotama, a osobito o holokaustu, ključni su kako bi i sadašnje i buduće generacije gradile društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju", istaknuo je Plenković. "Neizreciva bol Auschwitza i mnogih drugih nacističkih logora obvezuje nas da se svakim takvim pokušajima, kao i svim oblicima diskriminacije i mržnje, snažno odupremo i zauzmemo za vrijednosti mira, tolerancije i dijaloga", rekao je Plenković.
Auschwitz-Birkenau bio je najveći njemački koncentracijski logor i onaj u kojem je najviše ljudi ubijeno. Jedini je očuvan kakav je bio kad su ga Nijemci napustili pred nadirućom Crvenom armijom. Bio je dio goleme i nemilosrdne mreže koncentracijskih logora uspostavljenih u sklopu Hitlerova "konačnog rješenja", istrebljenja deset milijuna europskih Židova. Ondje je ubijeno više od 1,1 milijuna ljudi. Godišnjica oslobođenja Auschwitza obilježava se i kao Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. U povodu toga se hrvatska Vlada oglasila priopćenjem u kojem ističe kako su milijuni žrtava holokausta trajna opomena čovječanstvu na katastrofalne posljedice zločinačkih ideologija rasizma i antisemitizma, ali i obveza sadašnjim i budućim generacijama da grade društvo u kojem nema mjesta isključivosti, netoleranciji i nasilju.
Osuda zločina
"Dužnu počast žrtvama holokausta, strašnom genocidu, u kojem je ubijeno oko šest milijuna Židova, odajemo i svakom prilikom kada kao pojedinci ili kao zajednica ustanemo protiv bilo kojeg oblika diskriminacije i zauzmemo se za vrijednosti ravnopravnosti i dijaloga. To nas uči svijetli primjer 117 hrvatskih Pravednika među narodima koji su izložili vlastite živote da bi spašavali svoje sugrađane židovske vjere, i to je civilizacijski kriterij po kojem će se ocjenjivati i naša generacija. Svijest i obrazovanje mladih o povijesnim strahotama, a osobito o holokaustu, ključno je za razumijevanje uzroka i posljedica najbolnijih događaja u europskoj i svjetskoj povijesti. To je naša ljudska i moralna obveza za oživotvorenje poruke ‘nikad više‘, na kojoj je sazdana poslijeratna demokratska Europa, kao i za izgradnju modernog društva, oslobođenog svakog oblika mržnje i netrpeljivosti. Negiranje zločina negiranje je čovjeka i njegove ljudskosti. To je i negiranje svih europskih vrijednosti i temeljnih ljudskih prava. Neizreciva bol Auschwitza i mnogih drugih nacističkih logora obvezuju nas da se svakim takvim pokušajima snažno odupremo. Na Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta trebamo se prisjetiti i zloglasnog ustaškog logora Jasenovac, u kojemu su ubijene tisuće pripadnika židovskog i drugih naroda, kao i hrvatskih antifašista i demokrata. Kao što je tragedija nacističkog logora Auschwitz-Birkenau prekretnica u našoj zajedničkoj europskoj povijesti i kao što je sjećanje na tu tragediju dio europskog identiteta, tako je i Jasenovac bolan i tragičan dio hrvatske povijesti, a trajni spomen i oštra osuda tog zločina dio su naše kulture sjećanja i zalog naše europske budućnosti", navodi Vlada.
Hina/D.Pav.
POTRESNA PRIČA O OCU KOJI JE POKUŠAO SPASITI SVOJE BLIZANCE
Među stotinama svjedočenja koje je čuo od preživjelih iz nacističkoga logora Auschwitza, umirovljeni njemački tužitelj Gerhard Wiese rekao je da ga je najviše potreslo svjedočenje oca, židovskoga logoraša, koji je pokušao, ali nije uspio, spasiti svoje blizance iz plinske komore. Otac je blizance ponudio ozloglašenom nacistu Josefu Mengeleu, poznatom kao Anđeo smrti zbog neljudskih genetskih eksperimenata na blizancima, nadajući se da će njegova djeca tako imati veće izglede da prežive. No Mengele ih je preusmjerio u plinsku komoru, rekao je Wiese, posljednji preživjeli tužitelj na suđenju za Auschwitz. To se suđenje održavalo u Frankfurtu 60-ih godina, a sudilo se stotinama bivših Hitlerovih SS-ovaca zbog njihove uloge u holokaustu. "Nakon te izjave svjedoka u prostoriji je zavladala potpuna tišina", rekao je 91-godišnji Wiese. On je izrazito zabrinutost zbog sve jačeg trenda među Nijemcima da se distanciraju od krivnje za nacističke zločine. "Premda se to nekima ne sviđa, morate ih i dalje podsjećati: ‘Rođeni ste u ovoj zemlji i morate živjeti s njezinom poviješću: dobrim i lošim dijelovima‘", rekao je. Njemačka vlada zabrinuta je zbog jačanja antisemitizma i zločina iz mržnje. Prošle godine antisemitski nastrojen naoružani napadač ubio je dvoje ljudi pokraj sinagoge u gradu Halleu na istoku zemlje, a desničarski simpatizer uhićen je pod sumnjom za ubojstvo proimigrantskog političara. Najveće stranke optužuju antiimigrantsku Alternativu za Njemačku (AfD) da pridonosi atmosferi mržnje, koja ohrabruje političko nasilje. Čelnici AfD-a također su predmet kritike zbog umanjivanja nacističkih zločina. Zastupnik AfD-a kritiziran je u ponedjeljak jer je rekao da bi Njemačka trebala ostaviti iza sebe "kult krivnje" zbog holokausta.
Vlada: Spomen i oštra osuda zločina dio su naše kulture sjećanja i zalog naše europske budućnosti