Prije provedbe projekta
Osnovni problem stare mreže bila je starost cjevovoda - gotovo 26 posto cjevovoda bilo je starije od 30 godina i izgrađeno od azbestcementnih cijevi i drugih materijala sklonih čestom pucanju. Tlak u mreži Dalj tako nije smio prelaziti tri bara.
Glavni vodoopskrbni cjevovod Bijelo Brdo – Dalj
Glavnim vodoopskrbnim cjevovodom Bijelo Brdo - Dalj nastavljena je izgradnja vodoopskrbnog sustava Dalj čiji je cilj bio povezati postojeće vodoopskrbe naselja Bijelo Brdo s vodoopskrbnim sustavom Dalj. Ukupno je izvedeno
7,6 km cjevovoda.
Glavni vodoopskrbni cjevovod Mišino brdo – Aljmaš
U sklopu ove komponente izgrađen je glavni spojni cjevovod Mišino Brdo - Aljmaš i priključni cjevovodi. Trasa počinje spojem na postojeći cjevovod Aljmaš - Erdut, a završava priključenjem na glavni opskrbni cjevovod Bijelo Brdo - Dalj. Ukupno je izvedeno
3,75 km cjevovoda.
Glavni magistralni cjevovod Antunovac - Tenja
Izgradnjom magistralnog cjevovoda Antunovac - Tenja postignuto je dodatno osiguranje potrebnih količina vode i sigurnost stabilne vodoopskrbe. Početak trase magistralnog cjevovoda izveden je priključenjem na postojeći vodoopskrbni sustav u Antunovcu. Trasa cjevovoda završava u naselju Tenja u postojećem zasunskom oknu. U sklopu ove komponente projekta izgrađena su i opremljena dva čvorišta nadzorno-upravljačkog sustava, Č31 i Č46. Ukupno je izvedeno
7,65 km cjevovoda.
Magistralni cjevovod Ernestinovo - Petrova Slatina
Ovom komponentom obuhvaćena je izgradnja magistralnog cjevovoda duljine oko 4 km i rekonstrukcija distributivne mreže naselja Petrova Slatina duljine oko 2 km. Rekonstrukcijom distributivne mreže naselja Petrova Slatina riješen je problem vrlo lošeg stanja postojeće vodoopskrbne mreže u naselju. U sklopu ove komponente projekta izgrađena su i opremljena tri čvorišta nadzorno-upravljačkog sustava, Č35, Č55 i Č56. Ukupno je izvedeno
6,10 km cjevovoda.
Glavni vodoopskrbni cjevovod Petrova Slatina - Šodolovci i distributivna mreža naselja Koprivna i Šodolovci
U sklopi ove komponente izgrađen je magistralni cjevovod duljine oko 5,2 km te je izvedena rekonstrukcija distributivnih mreža u naseljima Šodolovci i Koprivna u ukupnoj duljini oko 8 km. Rekonstrukcijom i dogradnjom distributivne mreže naselja Šodolovci riješen je problem vrlo lošeg stanja postojeće vodoopskrbne mreže. U sklopu ove komponente projekta izgrađeno je i opremljeno jedno čvorište nadzorno-upravljačkog sustava, Č57. Ukupno je izvedeno
13,43 km cjevovoda.
Glavni vodoopskrbni cjevovod Laslovo - Palača
Ovom komponentom obuhvaćena je izgradnja glavnog i spojnog vodoopskrbnog cjevovoda Laslovo - Palača (duljine oko 3,5 km) te rekonstrukcija i dogradnja vodoopskrbne mreže naselja Palača (ukupne duljine oko 3 km). Izgradnjom spojnog vodoopskrbnog cjevovoda omogućena je dobava potrebnih količina pitke vode i transport potrebnih količina vode do glavnog vodoopskrbnog cjevovoda naselja Palača. Postojeća vodoopskrbna mreža naselja Palača nalazila se u izrazito lošem stanju zbog dotrajalih cijevi uslijed čega je dolazilo do čestih kvarova u sustavu. Ovom komponentom osigurana je stabilnija vodoopskrba naselja kao i transport vode prema magistralnom vodoopskrbnom cjevovodu Palača - Silaš. U sklopu ove komponente projekta izgrađena su i opremljena dva čvorišta nadzorno-upravljačkog sustava, Č36 i Č58. Ukupno je izvedeno
6,5 km cjevovoda.
Glavni vodoopskrbni cjevovod Laslovo - Ada
U okviru ove komponente izgrađen je glavni vodoopskrbni cjevovod Laslovo - Ada (duljine oko 1,3 km) te izgradnja vodoopskrbne mreže naselja Ada (ukupne duljine oko 2,6 km). U naselju Ada rekonstruirana je postojeća vodoopskrbna mreža s vlastitim izvorištem te je izvršeno spajanje vodoopskrbne mreže na magistralni cjevovod Laslovo - Ada. Ukupno je izvedeno
4 km cjevovoda.
Magistralni cjevovod Palača - Silaš i vodoopskrbna mreža naselja Silaš
U sklopu ove komponente izgrađen je magistralni vodoopskrbni cjevovod Palača - Silaš u duljini od oko 6,3 km kao i vodoopskrbna mreža naselja Silaš u ukupnoj duljini od oko 6 km. Magistralni cjevovod služi transportu vode od vodospreme od završnog zasunskog okna s kraja naselja Palača do početka naselja Silaš. Izgrađeno je i opremljeno jedno čvorište nadzorno-upravljačkog sustava, Č59. Ukupno je izvedeno
12,10 km cjevovoda.
Vodoopskrbni sustav u naselju Beketinci
Vodoopskrbna mreža naselja Beketinci spaja se na postojeću mrežu naselja Beketinci. Trase cjevovoda počinje od novog okna. Mreža se sastoji od 13 krakova ukupne duljine 4,7 km. Trasa je situacijski postavljena tako da omogućuje priključenje na mrežu svim korisnicima čestica naselja.
Rekonstrukcija vodoopskrbne mreže Ivanovac
Rekonstrukcijom i izgradnjom vodoopskrbne mreže naselja Ivanovac postojeći su vodoopskrbni cjevovodi duž namjeravanog zahvata u prostoru zamijenjeni novima, prespojeni su i svi postojeći kućni priključci. Povrh rekonstrukcije dograđen je i dio cjevovoda u Čepinskoj ulici. U sklopu ove komponente projekta izgrađena su i opremljena dva čvorišta nadzorno-upravljačkog sustava, Č29 i Č32. Izvedeno je ukupno
8,8 km cjevovoda.
Rekonstrukcija vodoopskrbnih cjevovoda naselja Erdut
Stanje vodoopskrbe naselja Erdut prije provedbe projekta RVS bilo je izuzetno loše, karakterizirano čestim prekidima u vodoopskrbi, nedostatnim tlakovima u mreži te visokom stopom gubitaka. Stari cjevovodi zamijenjeni su novima u duljini od oko 8,8 km. Potrebna količina vode osigurava se s vodocrpilišta Dalj, a potrebni tlakovi u mreži održavaju se s pomoću stanice za podizanje tlaka i vodotornja u Erdutu.
Vodosprema Planina
Ovom je komponentom obuhvaćena izgradnja vodospreme Planina uz izvođenje pripadajuće crpne stanice i stanice za dodezinfekciju. Vodosprema je armiranobetonska poluukopana građevina ukupnog kapaciteta 150 m3 vode, koja se sastoji od dvije komore s cijevnim armaturama i fazonskim komadima potrebnim za normalno funkcioniranje vodospreme. Uz vodospremu se nalazi strojarnica s crpnom stanicom opremljena kompletnom elektrostrojarskom opremom, cijevnim i fazonskim komadima, zapornom armaturom, mjeračima protoka. Stanica za dodezinfekciju izvedena je iz dva dijela: armiranobetonsko okno ukopano u zemlju i tipska montažna kućica.
Vodotoranj Erdut sa stanicom za dodezinfekciju
Komponentom je obuhvaćeno uklanjanje postojećeg vodotornja i izgradnja novog te izgradnja stanice za dodezinfekciju vode. Novi vodotoranj čelične je samostojeće izolirane konstrukcije kapaciteta 100 m3. Sastoji se od stupa visine 31 m, rezervoara i temelja. Opremljen je dovodnim, odvodnim i preljevnim cjevovodom.
Stanica za dodezinfekciju izvedena je iz dva dijela: od armiranobetonskog okna ukopanog u zemlju i tipske montažne kućice.
Stanica za podizanje tlaka i dodezinfekciju Ernestinovo
Stanica za dodezinfekciju smještena je u zelenom pojasu, paralelno s državnom cestom Osijek - Jarmina. Stanica se sastoji od armiranobetonskog okna za smještanje strojarske opreme za podizanje tlaka i dodezinfekciju te tipske montažne kućice u kojoj se nalazi i podstanica za dodezinficiranje vode. Cjevovodi i fazonski komadi unutar stanica dimenzionirani su za nazivni tlak od 10 bara. Zahvaljujući dobro proračunatim i odabranim dimenzijama tlačnih cjevovoda omogućen je neometani transport vode uz pogodne padove i dimenzije cjevovoda.
Rekonstrukcija stanice za podizanje tlaka Erdut
Za potrebe neometane distribucije i punjenja novog vodotornja Erdut izvedena je rekonstrukcija stanice za podizanje tlaka u Erdutu. Stanica je potpuno automatska s daljinskim centralnim nadzorom. Komunikacija stanice s nadzorno-upravljačkim centrom obavlja se preko radioveze. U sklopu stanice izgrađeno je i AB okno s ugrađenim mjeračem protoka. Ugrađen je novi crpni blok s tri crpke opremljene frekventnim pretvaračem kao i oprema za automatski rad crpki. Svi potrošači napajat će se iz nove razdjelnice elektroormara u kojemu je smještena sva elektrooprema.
Čvorovi NUS-a
U okviru ovog projekta za potrebe je kontinuiranih nastojanja vodoopskrbnih tvrtki na uspostavljanju učinkovitog NUS-a izgrađeno 11 čvorova. Opremljeni su mjernom opremom, automatizacijom i telemetrijskom opremom i predstavljaju osnovu za buduće analize sustava i smanjenje gubitaka u sustavu.
Nakon provedbe
Izgradnjom spomenutih cjevovoda povećana je razina pouzdanosti vodoopskrbe i postignuta je optimizacija tlakova u mreži. Kvaliteta isporučene vode usklađena je s Direktivom o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. Osigurana je vodoopskrba naselja koja nisu bila priključena na sustav javne vodoopskrbe.
Zatvaranjem prstena Osijek–Brijest–Antunovac–Tenja–Osijek smanjena je ovisnost vodoopskrbe o jednom cjevovodu. U naseljima Petrova Slatina, Šodolovci, Koprivna, Ada, Silaš, Ivanovac i Erdut omogućeno je priključenje dodatnog broja stanovnika na vodoopskrbnu mrežu.
Rekonstrukcijom vodoopskrbnih cjevovoda u obuhvaćenim je naseljima poboljšana pouzdanost vodoopskrbe i postignuto je smanjenje gubitaka vode u vodoopskrbnoj mreži.
Izgradnjom vodospreme Planina, vodotornja u Erdutu i stanice za podizanje tlaka postignuta je optimizacija tlakova u vodoopskrbnoj mreži te zaštita od požara.
Dario Kuštro
l TIS za upravljanje vodoopskrbom
PRIJE REALIZACIJE PROJEKTA
Vodovod-Osijek ima uspostavljen nadzorno-upravljački sustav (NUS) procesa zahvaćanja i proizvodnje vode. NUS vodoopskrbne mreže još je u fazi „grube“ koncepcije, što znači da su definirani čvorovi u prigradskim naseljima (ulaz/izlaz), dok su unutar grada čvorovi predviđeni samo na mjestima spajanja glavnih (magistralnih) vodoopskrbnih cjevovoda.
Kroz ovaj projekt te kroz EU projekt predviđena je gradnja i opremanje 50-ak čvorova NUS-a vodoopskrbne mreže, čime se ostvaruju preduvjeti za uspostavljanje sustava kontinuiranog praćenja i upravljanja gubicima vode.
NAKON REALIZACIJE PROJEKTA
Vodovod-Osijek d.o.o., kao javni isporučitelj vodne usluge, prati svjetske trendove u vodoopskrbi po pitanju osiguranja dovoljno zdravstveno ispravne vode, optimizacije sustava i naprednog upravljanja sustavom vodoopskrbe. U tom smislu uspostavljeni će geografsko-informacijski sustav (GIS) osigurati daljnje unaprjeđenje upravljanja vodoopskrbom.
GIS sadrži sve podatke o fizičkim karakteristikama sustava i njegovih dijelova te njihov prostorni (geografski) položaj.
- Povezivanjem hidrauličkog modela vodoopskrbne mreže, koji sadrži podatke o tlakovima i protocima u sustavu i GIS sustava, uz ostvarivanje veze s poslovnim informacijskim softverom s podacima vezanim uz korisnike i nadzorno-upravljačkim sustavom, uspostavljen je tehničko-informacijski sustav (TIS), kao vrhunac suvremenog upravljanja vodoopskrbom. Svi podaci tehničko-poslovnog značaja iz baze TIS-a u svakom trenutku odražavaju trenutačno realno stanje sustava - pojašnjava Jasna Zima, rukovoditeljica PJ Vodoopskrba.
Koristeći ovaj sustav trenutačno se uočavaju nesukladnosti u funkcioniranju vodoopskrbe te je slijedom toga vrijeme intervencija svedeno na minimum. Dodatni benefit je prikupljanje i pohranjivanje svih relevantnih podataka vezanih za funkcioniranje sustava. Takva baza podataka koristit će se za analiziranje pojedinih komponenti sustava te poslužiti za provođenje daljnjih aktivnosti k unaprjeđenju.
Dovršetkom ove aktivnosti Vodovod-Osijek dobio je moćan alat u svakodnevnom poslovanju zahvaljujući kojem može donositi pravovremene i ispravne odluke u pogledu razvoja, održavanja i općenito upravljanja sustavom vodoopskrbe.
Dogradnja postrojenja za pripremu pitke vode Dalj
Stanje prije provedbe projekta
Vodocrpilište Dalj smješteno je u južnom dijelu naselja. Vodocrpilište je prije dogradnje uključivalo tri zdenca dubine oko 90 m, postrojenje za obradu vode i podzemni rezervoar vode (kapaciteta 330 m3). Prvi zdenac (kapaciteta 24 l/s) zajedno s rezervoarom za vodu izgrađen je 1980. Drugi zdenac (24 l/s) izgrađen je 2001., a treći zdenac (kapaciteta 16 l/s) izbušen je 2006. usporedno s izgradnjom postrojenja za obradu vode. Vodoopskrbni sustav Dalj oslanja se na dva izvora vode - vodocrpilište Dalj te otkup vode iz vodoopskrbnog sustava Osijek (samo za opskrbu Bijelog Brda).
Stanje nakon provedbe projekta
Uz modifikaciju postojećeg pogona za obradu izvedene su i nove građevine - nova taložnica tehnološke otpadne vode, zgrada postrojenja za dehidraciju mulja i objekt zdenca Z3.
Uveden je novi tehnološki proces obrade vode koji omogućava bolje sustavno praćenje kvalitete sirove vode, analizu učinkovitosti pojedinih koraka obrade vode, a posebice praćenje kvalitete vode nakon obrade i dezinfekcije koja mora zadovoljavati zahtjeve Direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju.
Nakon provedbe probnog rada u tri faze dokazana je potpuna učinkovitost tehnološkog procesa. Kasnijom je analizom kvalitete vode utvrđena postignutost zahtijevanih rezultata te je pogon pušten u rad.