Vlada je odredila da će Osijek biti prvi 5G grad u Hrvatskoj. Određivanje prvog hrvatskog 5G grada dio je ukupne politike Europske komisije koja je u sklopu plana "5G za Europu - Akcijski plan" još 2016. definirala smjernice za poticanje razvoja infrastrukture i usluga pokretnih komunikacija pete generacije, ili 5G do 2020. To znači da svaka članica treba odrediti bar jedan veliki grad u kojem će do kraja godine biti uvedena 5G mreža i komercijalne 5G usluge, kazao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Očekuje se da će to Osijeku, uz Projekt Slavonija, Baranja i Srijem, značajno pridonijeti razvoju i toga grada i istoka Hrvatske. Komentirajući usvajanje takve odluke jako dobrim, premijer Andrej Plenković kazao je da je to i na tragu velike investicije Ericsson Nikole Tesle u Osijeku.

Sva tri mobilna operatora - HT, A1 Hrvatska i Tele2 Hrvatska, pozdravili su ovu Vladinu odluku, očekujući i da će to Osijeku i Slavoniji, kao i široj zajednici, donijeti unaprjeđenje poslovanja i razvoj.

Građanska inicijativa ˝Stop 5G Croatia” najavila je, pak, za 25. siječnja prosvjede protiv uvođenja 5G tehnologije i to, kako kažu, zato što učinci ove tehnologija na ljude i okoliš još nisu istraženi. Prosvjed bi se od 11 do 12 sati trebao održati u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Karlovcu, Dubrovniku i Osijeku. "Građani u mnogim državama, posebno tamo gdje se ne govori samo o dobrobiti 5G tehnologije, nego i o mogućim štetnim učincima, traže zaustavljanje njezinog uvođenja i neovisna znanstvena istraživanja. Mnogi su gradovi to već učinili, primjerice Bruxelles, Ženeva te još 130 gradova i općina u Italiji, neki gradovi u Velikoj Britaniji, Irskoj, Nizozemskoj, Kanadi, Grčkoj", tvrdi Maja Očko Šunjić iz ove inicijative.

Kada su gradski vijećnici početkom listopada jednoglasno prihvatili nominaciju Osijeka za prvi 5G grad u Hrvatskoj, projekt im je objasnio ravnatelj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) Miran Gosta. Iz HAKOM-a napominju i kako su standardi koji propisuju visinu dopuštenog zračenja i smještaja 5G mreže u Hrvatskoj daleko stroži nego što ih propisuje sama Europska unija, pa je Gosta objasnio kako su mjere zaštite od elektromagnetskih polja u ovom slučaju pod strogom kontrolom.

- Operatori su obvezni prije puštanja bazne postaje obavijestiti o tome HAKOM, a onda naš tim provjerava na kojem su radijusu elektromagnetska polja, i postoje li objekti koji su izloženi zračenju iznad propisanih granica. U slučaju da je nešto kritično i da je polje iznad granice, bazna postaja se gasi. HAKOM redovito mjeri izvore kao što su bazne stanice i sva naša mjerenja javno su dostupna, a mi ih objavljujemo na našim internetskim stranicama - tvrdi Gosta. Prema HAKOM-u, razlog za zabranu gradnje 5G mreže u Bruxellesu jaka je fiksna mreža i problemi s gradnjom ove mreže.

Ipak, s najavama pokretanja 5G tehnologije, krenulo je i širenje straha od nje. Stručnjaci zdravstvenih organizacija i agencija za telekomunikacije smatraju da djelovanje 5G treba pozorno pratiti i istraživati, no ističu da strahovi navedeni u peticiji postoje još od uvođenja tehnologije 2G u 1980-ima, unatoč tome što ih brojna istraživanja koja su do danas provedena nisu potvrdila. Za sada nije jasan ni mehanizam kojim bi trenutačno dopuštene razine zračenja mogle izazvati zdravstvene probleme. Jedan od strahova koji se šire Hrvatskom jest i da naši standardi možda neće zadovoljavati sve stroge sigurnosne zahtjeve EU-a. No u HT-u uvjeravaju da nema razloga za strah te poštuju stavove nezavisnih, mjerodavnih izvora, poput Ministarstva zdravstva, HAKOM-a, Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne komisije za zaštitu od neionizirajućeg zračenja, i vjeruju da bi granične vrijednosti izloženosti elektromagnetskim poljima trebale biti određene na temelju znanstveno potkrijepljenih i priznatih istraživanja te da bi trebale biti pod stalnom kontrolom.

Da je strah od elektromagnetskog zračenja baznih stanica iracionalan i napuhan, za naš list tvrdi i telekomunikacijski stručnjak Đuro Lubura.

- Kada telekom operator postavlja novu baznu stanicu, ili radi bilo kakve izmjene na postojećoj, snaga se postavlja na maksimalnu koju uređaj može dati, i u tom režimu obavljaju se mjerenja. Tako smo sigurni da razina elektromagnetskog polja nikad ne može biti viši od dopuštenih, a dopuštene razine u Hrvatskoj višestruko su niže nego u većini europskih zemalja. Kad o 5G mrežama govorimo, bit će potrebno mnogo više baznih stanica nego do sada, ali svaka od njih zračit će mnogo manjom snagom nego kod ranijih generacija mobilnih mreža. Generalno, valja razumjeti da opasnost od elektromagnetskog zračenja opada s kvadratom udaljenosti, pa je opasnost od dvostruko udaljenog izvora četiri puta manja, a od deset puta udaljenijeg izvora opasnost je stotinjak puta manja. Dakle, mnogo veći problem od baznih stanica jesu mobilni telefoni koje prislanjamo uz glavu, a izračena snaga tog telefona, pa time i opasnost, raste ako nema dovoljno baznih stanica i kvalitetnog signala. Upravo 5G mreže osigurat će mnogo kvalitetniju pokrivenost signalom uz nižu razinu zračenja oko baznih stanica, no za to moramo omogućiti jednostavnije postavljanje baznih stanica male snage i dometa. Iako svi tehnički uređaji, dalekovodi, ili mikrovalna pećnica zrače određenu razinu neionizirajućeg elektromagnetskog zračenja, nema opasnosti od baznih stanica postavljenih prema propisima, a svaka bazna stanica bilo kojeg teleoperatora ne može biti puštena u rad dok se ne potvrdi da zadovoljava sve propise i sigurnosne standarde - zaključuje Lubura.