Hrvatski zdravstveni sustav već godinama vapi za različitim profilima stručnjaka, a posljednji u nizu koji su dospjeli u središte pozornosti su ginekolozi. Zadarski slučaj, u kojemu su se tisuće žena našle bez primarne ginekološke zaštite, ponovo je otvorio pitanje nedostatka kadra koji pruža tako važnu zdravstvenu uslugu. Upravo su zbog toga Udruga Roda, Platforma za reproduktivnu pravdu i Koalicija udruga u zdravstvu uputile apel ministru zdravstva Milanu Kujundžiću kojim traže hitno rješavanje problema kako bi se održala kvaliteta i odgovarajuća razina skrbi.

Na nacionalnoj je razini situacija s ginekološkim timovima poražavajuća kada se uzme u obzir da nedostaje čak 61 tim koji bi ženama omogućavao ginekološku zaštitu, a mi smo istražili kakva je situacija u Osječko-baranjskoj županiji, odnosno u gradu Osijeku. Naime, prema podatcima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, u Osječko-baranjskoj županiji nedostaju četiri ginekološka tima, od kojih tri u Osijeku. Situacija je sljedeća: na županijskoj je razini potreban jedan tim na području Doma zdravlja Beli Manastir, točnije Darde, a najveći broj nedostaje upravo u Osijeku, gdje, umjesto propisanih deset timova, HZZO ima sklopljene ugovore s njih sedam. U Osječko-baranjskoj županiji trenutačno su potrebna 23 ginekološka tima, a radi njih 19, čime se naša županija svrstava uz bok onih županija s najvećim potrebama u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite žena. Dio predloženih rješenja koja su upućena ministru tiču se tzv. task shiftinga, odnosno omogućavanja primaljama da pružaju skrb zdravim ženama, što bi uključivalo redovite godišnje preglede, uzimanje uzoraka za probire, ali i savjetovanje o seksualnom zdravlju i kontracepciji. Prijedlog je to koji zvuči vrlo realno i moguće, kaže Daniela Drandić iz Udruge Rode i napominje da bi upravo taj model donio veliko rasterećenje ordinacijama primarne zdravstvene skrbi kod žena. "Primalje bi mogle rješavati jednostavne upale, voditi i pratiti zdrave trudnoće, porode i babinje, a to su sve stvari kojima se ginekolozi opterećuju i oduzimaju im mnogo vremena. Tu se mahom ne radi o kompleksnim slučajevima, za čije su rješavanje oni obrazovani, pa bi zbog toga u manje zahtjevnim situacijama brigu trebao preuzeti netko tko je stručan, ali ipak s manjim stupnjem obrazovanja", ističe Drandić. Upozorava kako je velik broj ginekologa nezadovoljan uvjetima rada s obzirom na to da im se konstantno povećava broj pacijenata, a ne čini se ništa da ih se rastereti, te dio njih odlazi u privatnike. "Suludo je očekivati da itko može pregledati 50 žena dnevno jer u takvom ritmu sigurno opada kvaliteta usluge, pogotovo ako se u obzir uzme brojka od čak 9000 pacijentica po odabranom ginekologu, koju je podigao HZZO", zaključuje Drandić.

Situaciju u osječkim ambulantama primarne zdravstvene zaštite žena objašnjava ravnatelj Doma zdravlja Osijek, Mato Lukić, koji ističe kako u okviru te ustanove djeluje jedna ginekološka ambulanta, i to ona u Čepinu. “Doktorica koja ondje radi na specijalizaciji je još dvije godine, međutim ambulanta radi na način da nam liječnici dolaze iz privatnih ordinacija. Ginekologa kod nas ima, ali su oni koncesionari. Također, smatram da je stanje s ginekološkim timovima u Osijeku zadovoljavajuće i da su sve pacijentice odgovarajuće zbrinute”, ističe Lukić.