Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je na sastanku predsjednika parlamentarnih odbora za europska pitanja država članica Europske unije predstavio prioritete hrvatskog predsjedanja i ponovio kako su najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci dogovor o sedmogodišnjem proračunu, proširenje, Konferencija o budućnosti Europe te sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom.

Izjavio je da će na samitu u svibnju u Zagrebu posvećenom proširenju posebna pozornost biti posvećena deblokiranju situacije u kojoj su se našle Sjeverna Makedonija i Albanija na Europskom vijeću u listopadu. "Otvorenost Europe kakva je bila devedesetih godina više se nikada neće ponoviti, sada imamo pažljivo izrađen proces proširenja", rekao je Plenković. Istaknuo je kako nije fer da je Sjeverna Makedonija "na čekanju" za otvaranje pristupnih pregovora nakon što je promijenila ime i ustav. Plenković je kazao i kako se zasad ne čini da britanska vlada namjerava zatražiti produljenje prijelaznog razdoblja koje istječe krajem godine, a u kojemu bi trebalo dogovoriti sporazum o budućim odnosima EU-a i Velike Britanije. Nakon Brexita 31. siječnja, već do kraja veljače hrvatsko predsjedništvo trebati pripremiti na Vijeću za opće poslove EU-a usvajanje formalnog pregovaračkog okvira za buduće odnose s Londonom.


Naglasio je kako je predsjedanje EU-om za Hrvatsku povijesni trenutak i prilika da pruži svoj doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije. Podsjetio je kako je nakon rata Hrvatska poduzela temeljite reforme, obnovila gospodarstvo i konačno se pridružila EU-u 2013., da bi sedam godina kasnije preuzela predsjedanje Vijećem EU-a: "Za Hrvatsku je EU mirovni projekt bez presedana i zajednica koja dobiva snagu iz zajedničkih vrijednosti i solidarnosti. Zadovoljstvo nam je biti na čelu Vijeća EU-a i dati naš doprinos i impuls na početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije".


Predsjednici odbora za europske poslove država članica Europske unije okupili su se na prvom sastanku koji se održava u okviru parlamentarne dimenzije hrvatskoga predsjedanja. Priprema je to za plenarni sastanak COSAC-a od 24. do 26. svibnja u Zagrebu. Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je na otvaranju sastanka da je hrvatsko predsjedanje potvrda njezine stroge predanosti promoviranju europskih vrijednosti. Dodao je kako je Hrvatska čvrsto opredijeljena za Europu vrijednosti i načela. "Zagovarat ćemo Europu utemeljenu na zajedničkim vrijednostima, jednakosti, poštivanju uzajamnih interesa i razlika", rekao je Jandroković. Predsjednik Hrvatskog sabora rekao je kako EU treba uspostaviti s Velikom Britanijom što bliži odnos, dok oko proračuna treba postići dogovor "koji bi bio održiv, uravnotežen i u duhu partnerstva". Jandroković je ponovio kako Hrvatska snažno podržava proširenje EU-a te da je u "političkom, sigurnosnom i gospodarskom pogledu" to europski interes. "Svako odustajanje od europske vjerodostojnosti na ovom području ima za učinak jačanje utjecaja drugih čimbenika“, smatra Jandroković. Kriteriji za pristup EU-u trebaju biti "dosljedni i potrebno je primijeniti individualni pristup", dodao je.


Domagoj Ivan Milošević, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog sabora, istaknuo je kako se nada da će za vrijeme hrvatskog predsjedanja biti usvojen VFO. Potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica predložila je da Konferencija o budućnosti Europe započne u Dubrovniku. Šuica je kao potpredsjednica EK-a za demokraciju i demografiju zadužena za organiziranje Konferencije o budućnosti Europe koja bi trebala, prema zamisli Europske komisije, započeti 9. svibnja 2020., na Dan Europe i trajati dvije godine, ali teme, okvir i formu još trebaju usuglasiti Komisija, Vijeće i Europski parlament.


"Otvaranje bi se moglo održati negdje u Hrvatskoj, moj je prijedlog Dubrovnik. Ako se to prihvati hrvatski bi parlament trebao imati važnu ulogu u tome", dodala je.
Konferencija je zamišljena kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija s ciljem da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati. Predviđa se da kroz narodne skupštine, agore, više od tisuću običnih građana raspravlja i iznosi svoje ideje o budućnosti EU-a.