Objavljeno 20. siječnja, 2020.
VINKOVCI - Vukovarsko-srijemska županija je među onim županijama koje najviše ulažu u poljoprivredu, pokazala je analiza Fine koliko je koja županija poticala poljoprivrednu proizvodnju u 2018. godini.
Fondovi EU-a
Zagrebačka županija bila je vodeća, a slijede ju Sisačko-moslavačka, Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska i Zadarska županija. No gleda li se odnos izdvojenih sredstava za poljoprivredu i broj stanovnika, onda je vodeća Sisačko-moslavačka, pa Koprivničko-križevačka, Vukovarsko-srijemska, Zagrebačka te Požeško-slavonska županija. Godinama je poljoprivreda bila u padu, posljednjih godina opet dobiva na značenju, a da je smjer dobar potvrđuju i raznovrsne strategije i studije i raznim poticajima broj OPG-ova opet raste. Lokalne jedinice pridonose tome potporama, a posebno su značajna sredstva iz fondova EU-a, jer taj nepovratni novac daje velike projekte, poput navodnjavanja, ali uz poljoprivredu, nepovratna sredstva dobivaju se i za ruralni razvoj, što ljude sve više vraća na selo.
Najistočnija županija s izdvojenih 0,247 posto sredstava za poticaje poljoprivredi je četvrta, a treća ako se gleda omjer subvencija u odnosu prema broju stanovnika – 15,1 kunu po stanovniku. Velik napor ulaže se u razvoj poljoprivrede u ovoj slavonskoj županiji, koja veliku prednost vidi u navodnjavanju, ali i poveznici poljoprivrede s modernim tehnologijama. Kako bi postigli da poljoprivreda bude pokretač gospodarske aktivnosti, ali i da ruralni prostor unaprijeđen društvenom i krajobraznom ulogom bude privlačan za ostanak stanovništva i doseljavanje, Vukovarsko-srijemska županija ima niz mjera za poljoprivrednike i ruralni razvoj.
- Najznačajnije su mjere unaprjeđivanja gospodarenja prirodnom osnovom, tj. poljoprivrednim zemljištem, primarnom infrastrukturom i vodom koja je sada, nakon okončanja investicije u melioracijski kanal na trasi budućega Kanala Dunav-Sava, dostupna za sve sustave navodnjavanja na kojima intenzivno radimo.
Prirodna osnova
Te mjere traže sustavan pristup, dugogodišnje aktivnosti i višemilijunske izdatke. No uspjeli smo. Konačno uspješno koristimo i EU sredstva i sredstva iz Programa Slavonija, Srijem i Baranja i kroz nove poslovne modele pronalazimo rješenja za brojna poljoprivredna gospodarstva pritom spajajući javni i privatni kapital te vlast sa znanošću i proizvođačima. Druge su mjere usmjerene na bolju organizaciju primarnih proizvođača, pa stoga pomažemo ustroj proizvođačkih organizacija jer su one najeuropskiji model organizacije i osiguravaju snažnu pregovaračku poziciju, a koncentracijom ponude i potražnje omogućavaju uspješnije poslovanje i kandidiranje na EU fondove. Dakako, zbog tih razloga pomažemo i stvaranje robnih marki i poticanje prerade na poljoprivrednim gospodarstvima podupirući pritom i trošak nove infrastrukture, usklađenje sa standardima, stjecanje znanja i vještina, pa i certifikata, a ustrojavamo i svojevrsne kratke lance opskrbe – kaže Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu, dodajući kako pomažu malim OPG-ovima kroz mjere sufinanciranja kamata za posebne programe, prikupljanje animalnog otpada, sufinanciranje i organizaciju nastupa na sajmovima i manifestacijama… Podsjeća kako je broj OPG-ova i poljoprivrednih obrta bio u stalnom padu do 2018., a onda se, ponajprije zbog Programa ruralnog razvoja te drugih propisa broj povećavao.
Nadalje, podsjeća, zbog očuvanja i unaprjeđivanja društvene uloge poljoprivrede, Županija podupire tradicijske obrte i druge aktivnosti kojima selo potvrđuje svoje vrijednosti čuvajući sve značajnije štićenu i očito sve vrjedniju kulturnu baštinu, a domislili su i jedinstven projekt naslovljen Seoska prijestolnica županije.
Miroslav Flego
Grad Otok u samom vrhu po ulaganju
Među gradovima koji najviše ulažu u poljoprivredu na prvom mjestu je Ozalj s 2,51 posto proračunskih rashoda, drugi je najmlađi grad Otok s 2,22 posto, slijede Vrgorac, Sinj, Ivanić-Grad, Ludbreg, Popovača, Ogulin, Našice i Novska, ali po visini subvencija u odnosu prema broju stanovnika vodeći je grad Otok s izdvojenih 101,46 kuna po stanovniku. Slijede Ozalj, Vrgorac, Ivanić-Grad, Ludbreg, Ogulin, Popovača, Novska, Vukovar i Sinj. Pretežito je riječ o gradovima kontinentalne Hrvatske, što je i razumljivo jer su to poljoprivredna područja.