Barun Franjo Trenk već nekoliko stoljeća plijeni pozornost i pobuđuje maštu stanovnika kako Slavonije tako i ostatka Europe. Tko je zapravo bio taj karizmatični vojskovođa koji je u isto vrijeme bio i najbogatiji plemić u Slavoniji? Odgovor na to pitanje daje izložba Barun Trenk - novo lice legende, otvorena u Gradskom muzeju Požega. Izložba je stigla iz Brna, gdje je barun Trenk osuđen na doživotni zatvor, a nakon 13 mjeseci tamnovanja 1749. je umro i pokopan u kripti kapucinskoga samostana. Došla je u Požegu zahvaljujući suradnji Povijesne postrojbe "Trenkovi panduri" iz Požege i požeškoga muzeja s Muzejom grada Brna.

Pripremi izložbe prethodilo je opsežno znanstveno istraživanje, rezultati kojeg su otkrili velik broj podataka o njegovu pustolovnom životu. Mumificirano tijelo i glava fotografski su i fotogrametrički dokumentirani. Načinjeno je više od 27 tisuća CT snimaka glave i tijela od kojih je napravljeno 157 digitalnih modela. Mumificirano tijelo snimano je pod infracrvenim (IR) i ultraljubičastim (UV) zrakama koje prikazuju golim okom nevidljive pojedinosti površine. Uzeto je i sedam uzoraka mumificaranoga mekoga tkiva za genetsku analizu.


"Barun Franjo Trenk nesumnjivo je jedna od najpoznatijih osoba hrvatske povijesti, a njegov buran život ostavio je tragove ne samo u radovima povjesničara već i u djelima romanopisaca, pjesnika i libretista. Vlastelin, ratnik, zapovjednik pandurskih dragovoljaca, Slavonac pruskog podrijetla, Trenk je toliko legendaran da o njemu kolaju brojne priče koje većinom nisu provjerene, ali koje usprkos tome uporno vode svoj život. Gotovo bi se moglo reći kako se ne vidi čovjeka od priče, jer u historiografiji hrvatskoj i svjetskoj još uvijek ne postoji jasna slika kakav je bio Franjo Trenk. No što god u konačnici zaključili o njemu, zapravo je samo jedna stvar sigurna - Trenk nikoga ne će ostaviti ravnodušnim. I nakon 270 godina barun se, evo, zasluženo vratio kući u Slavoniju", rekao je na svečanom otvaranju izložbe dr. sc. Aleksandar Bučinski, znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest i počasni član Povijesne postrojbe "Trenkovi panduri" Požega.


Baruna Trenka najviše pamtimo po njegovim pandurima, odnosno "Trenkovoj pandurskoj regimenti" iz koje je nastala čuvena 53. pješačka pukovnija, najstarija hrvatska pukovnija koja je djelovala sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije krajem 1918. No mit o barunu Trenku kreira se još za njegova života.

- Za to su podjednako zaslužni njegovi prijatelji i njegovi neprijatelji te njegovi memoari za koje se danas pouzdano zna da ih on sam nije napisao. Visok gotovo dva metra, atletske građe, pravilnih crta lica, bistrih očiju i dugih brkova, svim je svojim suparnicima bio moćan neprijatelj - karakterizira baruna Trenka povjesničarka Ivana Domanović u katalogu izložbe.


Da je Franjo Trenk postao i brend svjedoči čuveni zvečevački vinjak, kao i neki drugi proizvodi nazvani po njegovu imenu. Književnik Josip Eugen Tomić, također Požežanin, 1881. godine napisao je igrokaz Barun Franjo Trenk. U Požegi je jedna ulica još u 19. stoljeću nosila njegovo ime, a selo Mitrovica je 1912. preimenovano u Trenkovo u čast svomu najslavnijemu stanovniku. U Požegi je 1881. godine utemeljena gradska glazba "Trenkovi panduri", koja je i danas aktivna, a 1997. godine povijesna postrojba istoga imena. Gradska glazba također nosi Trenkovo ime.

U Požegi je gostujuća izložba otvorena do kraja veljače, a bit će postavljena još u Pakracu, Bjelovaru i Slavonskom Brodu. Već je i svečano otvorenje pokazalo da je zanimanje javnosti za Trenka jako veliko.