Katedra za mađarski jezika i književnost koja djeluje u sklopu Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku osnovana je 2007. godine. Pokretači Katedre su Károly i Zsombor Lábadi, obojica su kasnije bili njezini voditelji. Ova Katedra do sada je obrazovala više od stotinu magistara mađarskog jezika i književnosti.

Na Katedri za mađarski jezik i književnost zaposleno je trenutno pet sveučilišnih nastavnika. To su voditeljica Katedre, doc. dr. sc. Ana Lehocki-Samardžić, njezin zamjenik, izv. prof. dr. sc. Zsombor Labádi te prof. dr. sc. Zoltan Medve, dr. sc. Tímea Anita Bockovac i asistentica Gabriela Dobsai. Na Katedri rade i dva lektora, dr. sc. Ádám György Walkó i Hajnalka Kispeter. Posjetili smo njihov kabinet na Filozofskom fakultetu i imali prilike vidjeti kako ovi ljudi rade u jako skučenom prostoru, što je danak funkcioniranja ove visokoškolske ustanove u prenapučenoj zgradi nekadašnje učiteljske Preparandije sagrađene još u pretprošlom stoljeću.

Naša sugovornica, docentica dr. sc. Lehocki-Samardžić rođena je Osječanka, no odrastala je u Bilju, u mađarskom jezičnom okruženju. Studirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Pečuhu koje nažalost više ne nosi naziv po velikom mađarskom humanistu, latinističkom pjesniku, pečuškom biskupu i hrvatskom banu (totae Sclavoniae) Janusu Pannoniusu, navodno zbog činjenice da je znanstveno potvrđeno da je on bio ipak Hrvat, a ne Mađar. Lehocki-Samardžić sjeća se trenutka kada je sa zgrade Sveučilišta skinut naziv s njegovim imenom. Ondje je diplomirala 2003. klasičnu filologiju te mađarski i hrvatski jezik. Doktorirala je 2013. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Eötvös Loránd u Budimpešti s temom poredbene gramatikografije.

- U svojoj disertaciji sam usporedila prvu hrvatsku i prvu mađarsku gramatiku. Time se bavim još od studentskih dana. Riječ je o gramatikama Bartola Kašića (1604.) i Jánosa Sylvestera (1539.), prvim gramatikama u hrvatskom i mađarskom jeziku koje su njihovi autori napisali na latinskom prema uzoru na klasične gramatike Elija Donata i Emanuela Álvaresa iz humanističkog razdoblja - objašnjava Lehocki-Samardžić.

Docentica Lehocki-Samardžić svojim studentima predaje jezikoslovne kolegije, od fonetike, morfologije i sintakse do dijalektologije, a na diplomskom studiju još i prevođenje te hrvatsko-mađarsko poredbeno jezikoslovlje. Studij hungaristike u Osijeku jedinstven je po tome što je okrenut izvornim govornicima tog jezika za razliku od, primjerice, hungarologije na Sveučilištu u Zagrebu, gdje se mađarski predaje kao strani jezik. Manje je poznato da mađarski jezik u Osijeku mogu studirati i studenti koji prethodno ne znaju ni riječ mađarskog. Postoji posebni modul namijenjen studentima koji će intenzivnim učenjem tijekom tri godine dodiplomskog studija svladati osnove mađarskog jezika kako bi se na četvrtoj godini pridružili svojim kolegama koji studiraju mađarski kao njegovi izvorni govornici prema Modulu 2. Da se na taj način može dobro naučiti mađarski jezik „od nule” govore i primjeri svršenih magistara koji sada pripremaju doktorat na sveučilištima u Mađarskoj, ne skriva zadovoljstvo Lehocki-Samardžić. Ove akademske godine mađarski jezik u sklopu Modula 1 (početnici u mađarskom) upisalo je 19 studenata, a prema Modulu 2 (izvorni govornici) prvu godinu pohađa šest studenata.

Dvoje lektora mađarskog jezika, dr. sc. Ádám György Walkó i Hajnalka Kispeter, zaduženo je za tzv. jezične vježbe sa studentima koje se sastoje u učenju mađarskog vokabulara, gramatike i komunikacije. Za razliku od Kispeter, koja je zaposlenica Fakulteta, Walkó je tzv. strani lektor, njega šalje Ministarstvo vanjskih poslova u Budimpešti na četiri godine. Osječka Katedra za mađarski jezik i književnost usko surađuje s filozofskim fakultetima u Pečuhu i Budimpešti, a kada je riječ o istraživanju jezika i s Institutom za jezik Glotta Mađarske akademije znanosti koji djeluje i u Osijeku.

Na Katedri planiraju iduće akademske godine pokrenuti diplomski studij za mađarske prevoditelje, za što postoji velika potreba tržišta, ali i manjinskih institucija.

- Dobili smo priliku da se na razini Fakulteta povežemo s budućim studijem komunikologije. Postoji velika potreba za stručnjacima koji ne moraju nužno biti izvorni govornici mađarskog jezika, ali trebaju biti jezično spremni i poznavati mađarsku kulturu kako bi bili most između dvaju naroda i jezika - ističe docentica Lehocki-Samardžić. D.Celing