U povodu 28. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 22. godišnjice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja vijence su u srijedu na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru položila izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara.

Župan Božo Galić izjavio je kako žrtva onih koji su dali svoj život za slobodnu Hrvatsku ne smije biti zaboravljena.

- Gradimo Hrvatsku kakvu su oni zamišljali. To moramo nastaviti za boljitak Vukovara, naše županije, Slavonije i Srijema i cijele Hrvatske - rekao je Galić.

Dogradonačelnik Vukovara Marijan Pavliček istaknuo je kako je 15. siječnja jedan od važnijih datuma u novijoj hrvatskoj povijesti, jer je međunarodnim priznanjem Hrvatska postala slobodna država.

- Sjećamo se i mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Zahvaljujući mudroj politici dr. Franje Tuđmana istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem bez ijedne su žrtve vraćeni u pravni poredak Hrvatske - poručio je.

Tomislav Josić, predsjednik Savjeta za branitelje vukovarskog gradonačelnika, naveo je kako je vijest o međunarodnom priznanju Hrvatske dočekao u logoru.

- Nismo ni znali što se dogodilo, međutim toga smo dana imali "poseban tretman". Sve su nas batinali. Bez obzira na torturu, bili smo sretni što je Hrvatska priznata, a danas se klanjamo onima bez kojih ne bismo ni imali slobodnu Hrvatsku - izjavio je Josić.

Organizacije civilnog društva odlučile su upravo u Vukovaru obilježiti početak predsjedanja RH Vijećem Europske unije, stručnim zagovaračkim panelom "EU kao zaboravljeni mirovni projekt?". Predstavnici civilnog društva su istaknuli kako Hrvatska, kao jedina članica EU-a koja ima nedavno iskustvo ratnog sukoba, može dati znatan doprinos u izgradnji mirotvorne politike, uz poticanje dijaloga, solidarnosti, rad na terenu i inzistiranje na nenasilnoj komunikaciji.

- Izgradnja mira je trajni proces koji se ne sastoji samo od integriranja teritorija i pravnih mehanizama, nego se odvija među ljudima na svakodnevnoj razini. Najvažnije je integrirati ljude svih nacionalnosti, religija i političkih opredjeljenja kako bi mirna reintegracija mogla živjeti u punom smislu - poručio je Kristijan Kovačić iz Platforme za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske.

Vesna Teršelič, voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću, naglasila je kako je to što se u Hrvatskoj prvi put službeno obilježava dan mirne reintegracije znak da će biti više mjesta za heroje mira. Dodala je da se kao društvo borimo s načinima kako se sjećati svih ubijenih, kako učinkovitije tragati za svim nestalima i procesuirati ratne zločine.

Izvršna direktorica Europskog doma Vukovar Dijana Antunović Lazić istaknula je to što se obljetnica mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja prvi put obilježava kao spomendan.